Théodore Géricault

Njegova porodica se preselila iz rodnog Rouena u Pariz. U Parizu mladi Géricault uči slikarstvo u ateljeu Carla Verneta i klasične kompozicije kod Pierre-Narcisse Guérin, strogog zagovornika klasicizma. Géricault je više učio analizirajući djela starih majstora u Louvre (1810-1815), iz perioda renesanse i baroka, kopirao je djela Rubensa, Tiziana, Velázqueza, Rembrandta.

Njegova djela rađena su kao i djela Eugèna Delacroixa, slobodnim, širokim potezom kista u kojem se osjeća prisustvo Rubensove energije.

Od djetinjstva zanimao se za konje i oni su čest motiv na njegovim slikama: Trka Barberija (1816.), Konj u oluji, Konjanik u napadu itd.

Splav Meduze je najznačajnije Géricaultovo djelo. Slika je inspirisana stvarnim događajem brodoloma francuske fregate "La Mėduse" u kojoj je kapetan napustio posadu i putnike. Incident je postao nacionalni skandal, a Géricault je dramatičnom0 interpretacijom predstavio suvremenu tragediju na monumentalnim razmjerima (veličina platna iznosi 491 × 716 cm). Na ovoj slici, umjetnik predstavlja jedan od najdramatičnijih trenutaka tragedije: kada preživjeli vide u daljini brod koji otplovljava prema horizontu. Za ovu sliku Géricault uradio je mnogobrojne studije utopljenika i bolesnika. Slika je izložena 1818. godine na pariskom Salonu i prouzrokovala je brojne polemike.

Géricaultova velika sklonost prema životinjama došla je naročito do izražaja u Engleskoj gdje je, kao pasionirani jahač, boravio nekoliko godina te je litografirao i slikao konje. Strast prema konjima uzrokovala je njegovu ranu smrt. Po povratku iz Engleske pao je sa konja i povrijedio kičmu.

Duh i shvatanje Géricaulta nastavlja Eugène Delacroix, njegov prijatelj i poštovalac.

• Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1966. god.

 

Théodore Géricault na Wikimedia Commonsu.

 

Commons ima datoteke na temu: Théodore Géricault

• WebMuseum (en)