Sparta

Sparta (dorskogrčki: Σπάρτα, Spártā; atičkogrčki: Σπάρτη, Spártē) je bila istaknuta grad-država u antičkoj Grčkoj. Tokom antičkih vremena Sparta je bila poznata kao Lacedaemon, a nastala je na obali rijeke Eurotas u Lakoniji na jugoistoku Peloponeza. Oko 650. godine p.n.e. postala je dominantna vojna sila antičke Grčke.

S obzirom na svoju vojnu nadmoć, Sparta je bila prepoznata kao lider grčkih snaga tokom Grčko-perzijskih ratova. Između 431. i 404. godine p.n.e., Sparta je bila glavni neprijatelj Atine tokom Peloponeskog rata iz kojeg je izašla kao pobjednik. Porazom Sparte od Tebe u bici kod Leuktre 371. godine p.n.e. završena je dominantna uloga Sparte u Grčkoj. Međutim, ona je zadržala svoju političku nezavisnost do rimskog osvajanja Grčke 146. godine p.n.e. Nakon toga je prošla kroz dug period opadanja moći, naročito u srednjem vijeku, kada su se mnogi spartanci preselili u Mistras. Moderna Sparta je glavni grad grčkog regiona Lakonija i glavni centar za preradu robe, kao što su citrus i maline.

Sparta je bila jedinstvena u antičkoj Grčkoj zbog svog društvenog sistema i ustava, koji je u potpunosti bio fokusiran na vojnu obuku i hrabrost. Njeni stanovnici su bili klasificirani kao spartijati (građani koji su imali puna prava), mothasi (nespartanski slobodni ljudi koji su podignuti kao spartanci), perijeci (oslobođeni robovi) i heloti (porobljeno nespartansko stanovništvo). Spartanci su prolazili rigorozni Agoga režim treninga i obrazovanja, a spartanska falanga se smatra najboljom vojskom u borbi. Spartanske žene su uživale znatno veća prava i jednakost sa muškarcima što je bilo nezamislivo u klasičnom svijetu.