Vlast
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Vlast je institucionalna moć, a zasnovana je na normativnim pretpostavkama koje imaju za sobom autoritet, koji proizilazi iz volje građana ili društvene organizacije. Normativni poredak je osnova konstituisanja vlasti. Bez organizacije nema vlasti. Vlast je legitimni oblik moći. Gdje je vlast tu su uspostavljeni odnosi izmđu prava i dužnosti njenih nosilaca, ali i onih koji su joj potčinjeni. Vlast je takav odnos u kome nema mjesta samovolji niti slijepoj poslušnosti nego su odnosi međusobno jasno uspostavljeni. Moć je difuzno rasprostranjena, a vlast se kreće u određenim granicama. Ona nikada ne znači potpunu kontrolu. Vlast izdaje određeno upozorenje i zabrane što zavisi od prirode, društva i vlasti. Ona štiti uspostavljenu društvenu organizaciju i služi toj svrsi. Da bi to postigla mora biti sankcionisana, a da bi sankcionirala mora imati instrumente- koristi prinudu (bez obzira na moralnu saglasnost i volju građana). Postoje razni oblici vlasti i državnog uređenja.
Prema obliku vladavine
[uredi | uredi izvor]U ovom obliku vlasti gledaju se osobine koje imaju nosioci vlasti, načinu dolaska na vlast te prema odnosu vlasti i vladara prema građanima. U ovu podjelu spada: monarhija, diktatura, republika i hilafet.
Prema državnom uređenju
[uredi | uredi izvor]Ovdje se radi o karakteru unutrašnje strukture države i o tome da li su unutrašnji mehanizmi jednostavni ili složeni. Razlikujemo jednostavne države i složene države. BiH je po obliku vladavine republika, mada je predznak Republika izbačen iz punog naziva države 1995. god. i Dejtonskim mirovnim sporazumom usvojen je naziv Bosna i Hercegovina za razliku od dotadasnjeg RBiH.
Ovdje se radi o karakteru unutrašnje strukture države i o tome da li su unutrašnji mehanizmi jednostavni ili složeni. Razlikujemo jednostavne države i složene države. BiH je po svom unutrašnjem uređenju složena država. Sastoji se od dva entiteta (FBiH 51% državne teritorije; RS 49% državne teritorije) i distrikta Brčko. Federacija BiH se sastoji od 10 kantona, glavni grad FBiH je Sarajevo. Glavni grad RS-a je Banja Luka. Glavni grad BiH je Sarajevo. Nadležnosti državnih organa su određene Ustavom BiH (aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma) dok sve druge nadležnosti koje nisu ustavom prenešene na državu vrše enitetski organi. Trenutno se radi na reformama ovog složenog i skupog ustavnog uređenja koje je posljedica sporazuma koji je trebao da zaustavi rat u BiH. Pošto mu je zaustavljanje sukoba bila glavna svrha, ovaj Ustav je rezultat brojnih nefer kompromisa i kontroverznih riješenja. Ali prije svega treba imati u vidu da je on ipak zaustavio daljnja stradanja i protjerivanje nevinog mahom nesrpskog stanovništva i postavio je temelj kakvog, takvog suživota, uz mogućnost reformisanja trenutnog sistema.
Prema stepenu centralizacije
[uredi | uredi izvor]Ova podjela se bavi odnosom centralnih i lokalnih organa. U centralističkim državama lokalni organi imaju malu samostalnost (u unitarnim državama koje nisu sastavljene od saveznih država- glavni grad posjeduje sve institucije). U decentraliziranim državama lokalni organi imaju samostalnost. Danas ne postoji isključivo jedna ili druga varijanta već u državama susrećemo i jedne i druge elemente.
Funkcije
[uredi | uredi izvor]Vlada se bavi raznim stvarima uključujući: ekonomiju, obrazovanje, zdravstvo, nauku, teritoriju i rat.
Teritorija
Moderna standardna jedinica teritorije je zemlja. U toj teritoriji mogu postojati subnacionalni organi koji mogu upravljati nekim dijelovima teritorija ali nemaju punu moć koju ima nacionalna vlada.
Sprovedba zakona
Vlade koriste razne metode da održe red i mir, kao što su policija i vojska (pogotovo u despotizmu i policijskim državama), dogovori sa drugim državama, i održavanje podrške u državi. Tipične metode održavanja podrške i legitimiteta su izgradnja infrastrukture za sudstvo, administraciju, transport, socijalnu pomoć i druge. Različite političke ideologije imaju različite ideje o tome šta vlada može a šta ne može činiti.
Niže jedinice vlasti
Različite forme vlade i vlasti su bile predložene i prihvaćene. vlada u razvijenim zemljama će sigurno imati neke niže organizacije kao što su službe, biroi, ministarstva, agencije, koje će voditi politički izabrani funkcioneri, često zvani ministri ili sekretari. Ministri mogu biti i savjetnici, ali u praksi i oni lično imaju jedan nivo moći koji mogu direktno ispoljiti. U modrenim demokratijama, izabrano zakonodavstvo ima moć da raspusti vladu, iako državni poglavar generalno ima opseg da izabere novu vladu. u takvim državama, moguče je smjeniti i poglavara države. U Sjedinjenim Američkim Državama postoji proces impičmenta sa kojim se može smjeniti predsjednik (Richard Nixon je trebao biti smijenjen na takav način ali je dao ostavku prije toga).
