Vinova loza

Vinova loza
Vinova loza
	Plodovi Vitis vinifera
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Vitales
Porodica	Vitaceae
Rod	Vitis; L.
vrste
	Vitis acerifolia; Vitis aestivalis; Vitis amurensis; Vitis arizonica; Vitis x bourquina; Vitis californica; Vitis x champinii; Vitis cinerea; Vitis x doaniana; Vitis girdiana; Vitis labrusca; Vitis x labruscana; Vitis lincecumii; Vitis monticola; Vitis mustangensis; Vitis x novae-angliae; Vitis palmata; Vitis riparia; Vitis rotundifolia; Vitis rupestris; Vitis shuttleworthii; Vitis tiliifolia; Vitis vinifera; Vitis vulpina

Vinova loza (lat. Vitis vinifera) ili obična vinova loza je vrsta biljaka iz roda Vitis, koji potiče iz Mediteraneanske regije, centralne Europe i jugozapadne Azije.^[1]^[2]^[3] To je područje od Maroka i Portugala,a na sjeveru do južne Njemačke, a na istoku do sjevernog Iran.^[4] Danas postoji između 5.000 i 10,000 varijeteta grožđa Vitis vinifera, iako je samo nekoliko od komercijalnog značaja za proizvodnju vina i stonog grožđa.^[5]

Vinova loza je lijana koja naraste do 35 m dužine, uz neobičnim strukturom kore. Listovi su alternativni, palmasto trošiljčani, dugi i široki do oko 5 – 20 cm. Plod je bobica, poznata kao grožđe; kod divljih vrsta je promjera oko 6 mm i dozrijeva kao tamno ljubičasto do crnkasto s blijedim voskastim cvastima. Kod kultiviranih biljaka, plod je obično je mnogo veći, i dug do oko 3 cm, a može biti zelen, crven ili ljubičast (crn). Divlje vrste se obično se javljaju u vlažnim šumama i obalama potoka.

Divlje grožđe se obično klasificira kao V. vinifera subsp. sylvestris (u nekim klasifikacijama Vitis sylvestris), sa V. vinifera subsp. vinifera koja je ograničena na kiltivirane oblike. Pripitomljene vinove loze imaju hermafroditne cvjetove, ali V. vinifera subsp. sylvestris je diecijske, tj. dvodomne (muški i ženski cvjrtovi na odvojenim biljkama), a za razvoj plodova, neophodno je oprašivanje.

Grožđe se jede svježe, prerađene u vino ili sok, ili sušeno za proizvodnju grožđica (rozina). Plodovi sorti Vitis vinifera čine osnovu većine vina proizvedenih širom svijeta. Sve poznate vinske sorte pripadaju vrsti Vitis vinifera, koja se uzgaja na svim kontinentima, osim na Antarktiku, i u svim većim vinskih regijama svijeta.

Također pogledajte

Reference

^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
^ Euro+Med Plantbase Project: Vitis vinifera Arhivirano 28. 9. 2007. na Wayback Machine
^ Wine & Spirits Education Trust "Wine and Spirits: Understanding Wine Quality" pgs 2-5, Second Revised Edition (2012), London, ISBN 978-1-905819-15-7

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Vinova loza

[Sofradzija-1] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[Međedović-2] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[<"Simpson"-3] Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)

[emp-4] Euro+Med Plantbase Project: Vitis vinifera Arhivirano 28. 9. 2007. na Wayback Machine

[WSET-5] Wine & Spirits Education Trust "Wine and Spirits: Understanding Wine Quality" pgs 2-5, Second Revised Edition (2012), London, ISBN 978-1-905819-15-7

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]