Loza
Loze (lat.: vīnea, od vīnum "vine" = loza) je svaka biljka sa skadentnim rastom habitusa, odnosno penjajućim stabljikama, kao kod lijana. Riječ "loza" može se odnositi i na takve stabljike ili same povijuše, naprimjer, kada se koristi u slobodnom radu.[1][2]
U mnogim dijelovima svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, termin "loza", u svakodnevnom govoru, ako se drukčije ne naglasi, obično se odnosi isključivo na vinovu lozu (rod Vitis),[3] dok se termin "penjačica" koristi za sve penjačke biljke.[4]
Oblik rasta
[uredi | uredi izvor]
Određene biljke uvijek rastu kao loze, dok neke rastu samo dio vremena. Naprimjer, otrovni bršljan i Solanum dulcamara mogu rasti kao niski grmovi kada podrška nije dostupna, ali postat će loza kada je podrška dostupna.[5]
Loza ima oblik rasta koji se temelji na dugim stabljikama, šo ima dvije svrhe. Može koristiti potporu stijena, drugih biljaka ili drugih potpore za rast, a ne ulaganje energije u stvaranje potpunog potpornog tkiva, omogućavajući biljci da izlazi na sunčevu svjetlost uz minimalno ulaganje energije. Ovo je bio vrlo uspješan oblik rasta za biljke, kao što su kudzu i j japanski orlovi nokti; obje su u invazivne egzotične u dijelovima Sjeverne Amerike. Postoje neke tropske loze koje razvijaju skototropizam i rastu daleko od svetlosti, vrste sa negativnim fototropizmom. Rast daleko od svetlosti omogućava lozi da dospije do stabla drveća, a zatim se može popeti na svjetlije položaje.[6]
Evolucija penjačke forme podrazumijeva se kao ključna inovacija povezana s evolucijskim uspjehom i diverzifikacijom brojnih taksonomskih skupina biljaka.[7] Razvilo se nezavisno u nekoliko biljnih porodica, koristeći različitenačine penjanja, kao što su:
- uvijanje stabljike oko potpora (npr. vrste roda Ipomoea )
- putem adventivnih, prilijepivih korijena (npr. bršljan, rste roda Hedera )
- spomoću uvijajućih peteljkica (npr. vrste roda Clematis)
- pomoću vitica, koje mogu biti specijalizirani izdanci (Vitaceae), lišće (Bignoniaceae), ili čak cvjetovi (Passiflora)
- koristeći vitice koje takođe proizvode ljepljive jastučiće na kraju koji se prilično snažno pričvršćuju na podlogu (Parthenocissus)
- koristeći trnje (npr. penjanje ruža) ili druge kukaste strukture, poput kukastih grana (npr. Artabotrys hexapetalus)
Pieris phillyreifolia je drvenasta grmasta loza koja se penje bez prijanjanja uz korijenje, žile ili trnje. Usmjerava stabljike u pukotinu u kori vlaknastih stabala (poput [čempres]a), gdje stabljika prihvata spljošteni profil i razvija stablo ispod vanjske kore domaćina. Zatim plodni grm pušta grane koje izbijaju blizu vrha stabla,[8]
R: desnosmjerno uvijanje u smjeru kretanja kazaljki na satu (Z-uvijanje),[9][10]
Uvijajuće loze
[uredi | uredi izvor]
Primjeri loza
[uredi | uredi izvor]
- Actinidia arguta
- Aconitum Bulbuliferum
- Actinidia polygama
- Adlumia fungosa,
- Aeschynanthus radicans
- Akebia
- Ampelocissus acetosa
- Ampelopsis glandulosa var. brevipedunculata
- Anredera cordifolia
- Antigonon
- Antigonon leptopus
- Aptenia cordifolia
- Berchemia scandens
- Bignonia
- Bougainvillea
- Campsis
- Cardiospermum halicacabum
- Macfadyena
- Celastrus
- Ceropegia linearis
- Cissus antarctica
- Cissus hypoglauca
- Citrullus lanatus var. lanatus
- Cucumis sativus
- Cyphostemma juttae
- Epipremnum aureum
- Fallopia baldschuanica
- Ficus pumila
- Hedera helix
- Kennedia coccinea
- Lagenaria siceraria
- Lathyrus odoratus
- Lonicera japonica
- Luffa (Cucurbitaceae)
- Lygodium
- Manettia cordifolia
- Momordica charantia
- Mikania scandens
- Muehlenbeckia adpressa
- Nepenthes
- Pandorea pandorana
- Parthenocissus quinquefolia
- Passiflora edulis
- Periploca graeca
- Podranea ricasoliana
- Pueraria lobata
- Scindapsus pictus
- Sechium edule
- Solandra
- Solanum laxum
- Strongylodon macrobotrys
- Syngonium
- Tetrastigma voinierianum
- Thunbergia grandiflora
- Thunbergia erecta
- Toxicodendron radicans
- Vitis
- Wisteria
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Brown, Lesley (1993). The New shorter Oxford English dictionary on historical principles. Oxford [Eng.]: Clarendon. ISBN 0-19-861271-0.
- ^ Jackson; Benjamin; Daydon (1928). A Glossary of Botanic Terms with their Derivation and Accent, 4th ed. London: Gerald Duckworth & Co.
- ^ Francis E. Putz (1991). The Biology of Vines. Cambridge University Press. str. xiii. ISBN 978-0-521-39250-1.
Using 'vines' to denote all climbing plants may initially confuse some readers from lands where, with due respect for wine, 'the vine' is used solely in reference to grapes.
- ^ Shorter Oxford English dictionary, 6th ed. Oxford, UK: Oxford University Press. 2007. str. 3804. ISBN 978-0199206872.
- ^ "Creepers". mannuthynursery. Arhivirano s originala, 16. 9. 2019. Pristupljeno 17. 7. 2013.
- ^ Glimn-Lacy, Janice; Kaufman, Peter B. (2006). Botany Illustrated. Springer.[mrtav link]
- ^ Gianoli, Ernesto (2004). "Evolution of a climbing habit promotes diversification in flowering plants". Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences. 271 (1552): 2011–2015. doi:10.1098/rspb.2004.2827. JSTOR 4142967. PMC 1691831. PMID 15451690.
- ^ Weakley, Alan (2010). Flora of the Southern and Mid-Atlantic States (PDF). str. 661. Arhivirano s originala (PDF), 22. 7. 2018. Pristupljeno 27. 10. 2019.
- ^ {{cite webbr/>|last1=Haldeman|first1=Jan|title=As the vine twines|url=http://www.namethatplant.net/article_asthevinetwines.shtml%7Cwebsite=Native and Naturalized Plants of the Carolinas and Georgia|access-date=16. 1. 2018}}
- ^ Weakley, Alan S. (maj 2015). Flora of the Southern and Mid-Atlantic States. UNC Herbarium, North Carolina Botanical Garden, University of North Carolina at Chapel Hill. Pristupljeno 16. 1. 2018.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
| Discipline | |
|---|---|
| |
| Rast i habitus (izgled) | |
| Razmnožavanje | |
| Taksonomija biljaka | |
| Primjena | |
| |
