[go: up one dir, main page]

Idi na sadržaj

Papilarni mišić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Papilarni mišić
Unutrašnjost desne strane srca: papilarni mišići su obilježeni ljubičasto
Dijagram odnosa otvorenog srca iza grudnog zida

Ant. – Prednji segment trikuspidnog zaliska
A O. Aorta
A.P. – Prednji papilarni mišić
In. – Brahiokefalna arterija
L.C.C. – Lijeva opća karotidna arterija
L.S. – Lijeva supklavikulska arterija
L.V. – Lijeva srčana komora
P.A. – Plućna arterija
R.A. – Desna srčana pretkomora
R.V. – Desna srčana komora
V.S. – Međukomorska pregrada.
Detalji
Identifikatori
Latinski'Musculus papillaris'
MeSHD010210
TA98A12.1.00.022
TA24043, 4066
FMA12154
Anatomska terminologija

Papilarni mišići su oni koji se nalaze u komorama srca. Imaju kvržice u AV-zalisku (također poznat i kao mitralni i trikuspidni zalistak), preko chordae tendineae za sprečavanje inverzije toka krvi i kontrakcije ili njihovog prolapsa pri kontrakcijama (ili ventrikularnim kontrakcijama) zalisaka.[1][2][3]

Struktura

[uredi | uredi izvor]

U srcu ima ukupno pet papilarnih mišića; tri u desnoj komori i dva u lijevoj. Prednji, stražnji i pregradni papilarni mišić desne komore vežu se preko vrpce srčanog zaliska (chordae tendineae) do trikuspidnog zaliska. Prednji i stražnji papilarni mišić lijeve komore kače se preko chordae tendineae za mitralni zalistak.[4]

Prokrvljavanje

[uredi | uredi izvor]

Papilarni mišići mitralnog zaliska u lijevoj komori se zovu anterolateralni (orednjebočni) i posteromedijalni (zadnjemedijalni) mišići.[5]

Rupture posteromedijalnog mišića su česte zbog toga što on jedini ima jedan izvor snabdijevanje krvlju.[5]

Funkcija

[uredi | uredi izvor]

Papilarnih mišići, kako desne, tako i lijeve komore počinju kontrakcije neposredno prije ventrikularne sistole i održavaju potpunu napetost.[1] Ovo prevenira povraćanje krvi – komorske krvi u suprotnom smjeru: u pretkomorski šupljinu – učvrščujući AV zaliske protiv prolapsa – kada bi bili prisiljeni vratiti krv u pretkomoru zbog visokog pritiska u komorama.[1]

Klinički značaj

[uredi | uredi izvor]

Kidanje papilarnog mišića može biti uzrokovano infarktom miokarda, a disfunkcija ishemijom. Obje komplikacije mogu dovesti do pogoršanja prolapsa mitralnog zaliska.[6]

Dodatne slike

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c Moore KL, Dalley AF, Agur AM (2007). Clinically Oriented Anatomy (3rd izd.). Baltimore: Lippincott Williams & Wilkins. str. 92, 94. ISBN 978-0-7817-6274-8.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  4. ^ Netter's Atlas of Human Anatomy, plates 216B and 217A
  5. ^ a b Fradley, M. G.; Picard, M. H. (7. 3. 2011). "Rupture of the Posteromedial Papillary Muscle Leading to Partial Flail of the Anterior Mitral Leaflet". Circulation. 123 (9): 1044–1045. doi:10.1161/CIRCULATIONAHA.110.984724.
  6. ^ Elizabeth D Agabegi; Agabegi, Steven S. (2008). Step-Up to Medicine (Step-Up Series). Hagerstwon, MD: Lippincott Williams & Wilkins. str. 40. ISBN 0-7817-7153-6.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]