Post

Dio serije članaka o
islamu
Vjerovanje Jednoća Boga Poslanici Svete knjige Meleki Sudnji dan Predodređenost
Praksa Ispovijedanje vjere Namaz Milostinja Post Hodočašće
Tekstovi Temelji Kur'an Sunnet (Hadis, Sira) Akida (vjerovanje) Tefsir (tumačenje) Fikh (jurisprudencija) Šerijat (zakon)
Historija Hronologija Muhammed Ehli-Bejt Ashabi Pravedne halife Hilafet Imamet Širenje islama Nasljedstvo Muhammeda
Kultura i društvo Akademija Demografija Denominacije Djeca Džamija Ekonomija Egzorcizam Feminizam Filozofija Finansije Kalendar LGBT Medresa Mističnost Moralna načela Nauka Obrazovanje Obrezivanje Poezija Politika Praznici Prozelitizam Ropstvo Socijalna zaštita Umjetnost Žene Životinje
Srodne teme Ukidanje u islamu Otpadništvo u islamu Kritika islama Muhammed Kur'an Hadis Islam i ostale religije Islamizam Islam i nasilje terorizam rat Islamofobija Džihad Džihadizam Rječnik
Portal: Islam
p r u

Post ili pošćenje je prvenstveno čin voljne apstinencije ili redukcije od određene ili sve hrane, pića, ili pak oboga, za određeni vremenski period. Apsolutni post je obično definiran kao apstiniranje od sve hrane i pića određeni period, obično jedan dan (24 sata), ili nekoliko dana. Ostali postovi mogu biti samo djelomično restriktivni, ograničavajući određenu hranu ili supstance. Post može također biti naizmjeničan po prirodi.

U fiziološkom smislu, post može označavati: (1) metabolički status osobe koja nije jela tokom noći, te (2) metaboličko stanje dobiveno nakon potpunog varenja i apsorpcije obroka. Nekoliko metaboličkih podešenja dešava se tokom posta, te neki dijagnostički testovi se koriste za određivanje stanja posta. Naprimjer, za osobu se smatra da posti nakon 8–12 sati od svog zadnjeg obroka. Metaboličke izmjene prema stanju posta počinju nakon apsorpcije jela (obično 3–5 sati nakon jela); “post-apsorpcijsko stanje” se koristi kao sinonim za ovo, u kontrastu sa postprandijalnim stanjem nadolazećeg varenja. Diagnostički post označava produženo pošćenje (od 8–72 sata zavisno od dobi) provođen pod obzervacijom radi istraživanja problema, najčešće hipoglikemije. Konačno, produženi post se preporučuje kao terapija za razne bolesti od strane zdravstvenih radnika u više kultura, kroz historiju, od davnina do danas. Post je također dio više vjerskih propisa.

Veći broj naučnih studija je bio proveden što pokazuje da ispravno obavljen post može koristiti čovjeku.

Dugovječnost

Prema Dr. Marku P. Mattsonu, šefu laboratorija za neuronauku na US Nacionalnom Institutu za starenje, post svaki drugi dan (naizmjenični post) pokazuje korisne efekte kod miševa koji su snažni kao i oni na niskokaloričnoj dijeti,^[1] te mala studija provedena na ljudima na Univerzitetu Illinoisa u Chicagu pokazuje iste rezultate.^[2] Prema US Nacionalnoj akademiji nauka, ostale zdravstvene koristi uključuju otpornost na stres, povećanu osjetljivost inzulina, smanjenu morbidnost, te povećan životni vijek.^[3][4] Dugoročna istraživanja na ljudima nisu bila provođena. Ipak, kratkoročni pokušaji na ljudima pokazali su brz gubitak težine. Nuspojave su bile da su učesnici osjećali čudno tokom troheftične probe. Prema istraživanju Dr. Erica Ravussina, “Naizmjenični post može biti alternativa produženoj ograničenoj dijeti za produženje životnog vijeka.”.^[5]

Rak/karcinom

Istraživanje koje su proveli Valter Longo i ostali sugerira potencijalnu vezu između posta i pojačane efikasnosti hemoterapije.^[6][7][8]

American Cancer Society tek treba provjeriti post kao zamjenu za terapiju protiv raka, trenutno govoreći da “Dostupna naučna evidencija ne podržava tvrdnje da je post efektivan za prevenciju ili tretiranje karcinoma u ljudi, iako je sada ovo sve više istraživana tema.”^[9] Treba napomenuti i da ovdje nisu uzeta u obzir istraživanja svih doktora-naturopata.

Smrt se dešava ako se postom dostigne tačka iscrpljivanja unutarnjih rezervi i pojave prave gladi (obično 3 sedmice ili više nakon početka posta). Ima ljudi koji su umrli od dijete bazirane na tečnom modificiranom proteinu prilikom koje su izgubili prosječno 35% svoje tjelesne težine tokom petomjesečnog perioda.^[10]

Korištenje medikamenata tokom posta mijenja hemiju krvi te može imati opasne posljedice, kao što je povećana šansa trovanja acetaminofenom kod ljudi koji imaju hepatotoksitivnost.^[11]

Pretjerani post radi ograničavanja kalorija, popraćen intenzivnim strahom od debljanja, asociran je sa umnim poremećajima, uključujući anorexia nervosa.

Post je često primjenjiv prije operacije ili ostalih procedura koje zahtjevaju generalne anestetike, zbog rizika od pulmonarne aspiracije želučanih sadržaja nakon korištenja anestezije (npr. povraćanje i udisanje sadržaja, što uzrokuje opasnu po život aspiratornu pneumoniju).^[12][13][14] Dodatno, određeni medicinski testovi, kao što je testiranje holesterola ili određenih mjerenja krvne glukoze zahtjevaju post od nekoliko sahata tako da se bazna linija uspostavlja. U slučaju holesterola, neuspjeh posta punih 12 sahata (uključujući vitamine) će garantovano pokazivati povećane trigliceride.^[15]

Post se često koristi kao alat za kreiranje političkih svjedodžbi, kao protest, ili za podizanje svijesti o nekom događaju. Napad gladi je metoda nenasilnog otpora u kojem sudjelovatelji poste kao akt političkog protesta, ili da izvuku osjećaje krivice, ili pak da postignu gol kao što je izmjena politike. Spiritualni post uključuje spiritualna vjerovanja sa težnjom da iskaže lične principe, općenito u kontekstu društvene nepravde.^[16]

Zapaženi anualni postovi uključuju "događaje gladi" (kao što je 30-satna glad) koju je vodio World Vision da donese svijest svijetu o siromaštvu i gladi.

Aktivisti su također koristili post da donesu pažnju na događaje i da pritisnu vlasti ili vladu da reaguju.

U Britanskoj Indiji, politički i religijski vođa Mahatma Gandhi se podvrgao dugim postovima kao politički i društveni protest. Gandhijevi postovi imali su značajan utjecaj na British Raj i indijsku populaciju općenito.

U Sjevernoj Irskoj godine 1981, zatvorenik, Bobby Sands, bio je dio događaja 1981 Irish hunger strike, protestirajući za bolja prava u zatvorima. Sands je upravo bio izabran za britanski parlament te je umro nakon 66 dana gladovanja. Njegovu sahranu je posjetilo 100.000 ljudi te je napad prestao tek nakon što je 9 drugih ljudi umrlo. U svemu, 10 ljudi je preživjelo bez hrane u periodu od 46 do 73 dana,^[17] uzimajući vodu i so.

César Chávez se podvrgao većem broju spiritualnih postova, uključujući 25-dnevni post godine 1968. promovirajući principe nenasilja, te postu 'zahvalnosti i nade' da se pripremi za prethodno-dogovoreno civilnu neposlušnost farmera.^[16][18] Chávez je opisao duhovni post kao "ličnu duhovnu preobrazbu".^[19] Ostale progresivne kampanje su usvojile taktiku.^[20]

U islamu je post način izražavanja vjere u Allaha preko uzdržavanja od jela, pića, tjelesnih užitaka i pušenja, sve od zore pa do zalaska sunca. Post mjeseca ramazana je farz (stroga obaveza) za svakog punoljetnog i zdravog muslimana koji nije na daljem putu.

Allah u Kur'anu kaže:

"O, vi koji vjerujete, post vam je propisan kao što je bio propisan i onima prije vas da biste bili bogobojazni." (2:183)

Post je jedna od pet temeljnih dužnosti islama. Poslanik Muhammed rekao je:

"Islam se temelji na pet stubova; svjedočenju da nema drugog boga, osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, klanjanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljanju hadždža".

Mnoge vjere poznaju post. U kršćanstvu postoji post od 40 dana ili post za vrijeme adventa, no treba razjasniti, da se post kroz različite kršćanske smjerove i sekte prakticira na raznovrsne načine, tako da npr. pravoslavna crkva ima drugačije periode i običaje posta od npr. rimokatoličke crkve. Post se prakticira i u judaizmu.

Postoje i ljudi koji poste bez ikakvih vjerskih motiva, npr. zbog ubjeđenosti u pozitivne zdravstvene posljedice posta.

Commons ima datoteke na temu: Post

• Aspekti posta