Sveti Petar

Papa

Petar
Papa; Petar
Pontifikat od	oko 30.
Pontifikat do	13. oktobar 64.
Nasljednik	Sveti Lino
Lični podaci
Rođenje	Šimun; oko 1.; Betsaida, Izrael
Smrt	13. oktobar 64.; Rim

Sveti Petar (aramejski: ܫܸܡܥܘܿܢ ܟܹ݁ܐܦ݂ܵܐ, Shemayon Keppa; hebrejski: שמעון בר יונה‎‎ Shim'on bar Yona; grčki: Πέτρος Petros; latinski: Petrus), poznatiji i kao Šimun Petar, Simeon ili Šimun, bio je jedan od 12 apostola^[1] Isusa Krista, vođa ranohrišćanske Velike crkve. Prema rimokatoličkom učenju on se smatra prvim rimskim biskupom ili papom, a prema pravoslavnom učenju prvim patrijarhom Antiohije. Danas sve hrišćanske crkve obožavaju Petra kao glavnog sveca i osnivača Antiohijske i Rimske biskupije, ali se razlikuju u stavovima o autoritetu njegovih današnjih nasljednika.

Novi zavjet ukazuje na to da je Petrov otac Ivan (Jonah ili Jona) bio iz naselja Betsaida u provinciji Galileja. Njegov brat Andrija je također bio apostol. Prema Novom zavjetu, Petar je bio jedan od 12 apostola koje je Isus Krist izabrao za prve učenike. Kao ribar, imao je vodeću ulogu i bio s Isusom zajedno s Ivanom i Jakovom tokom događaja pod nazivom Preobraženje. Prema evanđeljima, nakon toga je Petar priznao Isusa za Mesiju, bio dio Isusovog unutrašnjeg kruga, tri puta porekao Isusa i gorko plakao kad je shvatio njegovo djelo koje je propovijedao tokom Pentekoste.

Prema kršćanskoj tradiciji, Petar je bio razapet u Rimu tokom vladavine rimskog cara Nerona. Tradicionalno se smatra da je bio razapet naopačke na vlastiti zahtjev, jer je sebe smatrao nedostojnim da bude razapet na isti način kao Isus. Kršćanska tradicija dalje tvrdi da je razapet na mjestu Klementinske kapele. Njegovi posmrtni ostaci nalaze se u podzemnoj grobnici u Bazilici svetog Petra. Od 1736. godine, svakog 29. juna statua svetog Petra u spomenutoj bazilici bude ukrašena papinskom tijarom, prstenom ribara i papinskom odjećom u sklopu proslave Petrovdana. Prema katoličkoj doktrini, direktni apostolski nasljednik svetog Petra jest aktuelni papa.

Dvije opće poslanice u Novom zavjetu pripisuju se svetom Petru, ali savremeni naučnici generalno odbacuju njegovo autorstvo. Tradicionalno se smatra da Evanđelje po Marku pokazuje utjecaj Petrovog propovijedanja i sjećanje očevidaca. Nekoliko drugih knjiga s njegovim imenom - Djela Petrova, Evanđelje po Petru, Propovijedanja Petrova, Otkrivenje Petrovo i Učenje Apostola - kršćanske denominacije smatraju apokrifnim i zato nisu uključene u biblijske kanone.

Biografija

Bio je ribar, vjernik židovske vjere, rodom iz gradića Betsaide, sjeverno od Galilejskog jezera, a živio je u kući u blizini jezera u Kafarnaumu. Prema evanđeljima, Petra je Isus zapazio dok je lovio ribu i rekao mu: "Pođi za mnom, učiniću te ribarem ljudi." Petar je ipak ostao nagle naravi te se znao i suprotstaviti Isusu, posebno kada nije bio spreman prihvatiti Isusov kraj na križu. Zvao se Šimun, dok ga Isus nije prozvao Petar, što na grčkom znači "stijena", kako bi označio njegovu vodeću ulogu u Crkvi. To se dogodilo nakon što je Isus upitao apostole: "A vi, što vi kažete, ko sam ja?", a Petar mu je rekao: "Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga Živog." Petar je kasnije i postao rimski biskup i prvi papa. Postao je jedan od 12 apostola, kao i njegov brat Andrija. Petar je bio i jedan od prvih svjedoka praznog Isusovog groba nakon uskrsnuća, te jedan od onih kojima se uskrsli Krist najprije ukazao.

Apostolska djela navode da je Petar bio prisutan kod silaska Duha Svetog o prvim Duhovima te je počeo držati govore koji su obraćali hiljade ljudi. U toj knjizi također se čita kako je liječio bolesnike, pa su ih ljudi iznosili na trgove da Petrova sjena padne na njih i budu izliječeni.

Zbog svog propovijedanja bio je bačen u tamnicu. Herod Antipa htio ga je drugi dan pogubiti te tako pridobiti narod za sebe, ali je Petra anđeo izveo kroz vrata između četiri stražara, te odveo do Markove kuće, gdje je prva Crkva cijelu noć molila za njega. Petar je potom otišao iz Jerusalema i tako se spasio.

Potaknut viđenjem, odlazi u Cezareju rimskom građaninu Korneliju, ulazi u njegovu kuću, makar to po jevrejskom zakonu nije smio, te mu navješćuje evanđelje. U Djelima apostolskim to je prikazano kao važna prekretnica u kršćanstvu, budući da je tako prvi put ono izašlo izvan židovskog kruga.

Petar je propovijedao i u Antiohiji, a posebno je važna bila njegova uloga na prvom jerusalemskom apostolskom saboru, kad je odlučeno da se od pagana koji pređu na kršćanstvo neće tražiti da održavaju sav jevrejski zakon.

Također pogledajte

Bazilika svetog Petra

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Sveti Petar

Reference

^ "Saint Peter the Apostle | History, Facts, & Feast Day | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 27. 10. 2023. Pristupljeno 17. 11. 2023.

[1] "Saint Peter the Apostle | History, Facts, & Feast Day | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 27. 10. 2023. Pristupljeno 17. 11. 2023.

[1]

p r u Pape Katoličke crkve
1–4. stoljeće	Petar Lino Anaklet Klement I Evarist Aleksandar I Siksto I Telesfor Higin Pio I Anicet Soter Eleuterije Viktor I Zefirin Kalist I Urban I Poncijan Anter Fabijan Kornelije Lucije I Stjepan I Siksto II Dionizije Feliks I Eutihijan Kajo Marcelin Marcel I Euzebije Miltijad Silvestar I Marko Julije I Liberije Damaz I Siricije Anastazije I
5–8. stoljeće	Inocent I Zosim Bonifacije I Celestin I Siksto III Lav I Hilarije Simplicije Feliks II Gelazije I Anastazije II Simah Hormizda Ivan I Feliks III Bonifacije II Ivan II Agapet I Silverije Vigilije Pelagije I Ivan III Benedikt I Pelagije II Grgur I Sabinijan Bonifacije III Bonifacije IV Adeodat I Bonifacije V Honorije I Severin Ivan IV Teodor I Martin I Eugen I Vitalijan Adeodat II Donus Agaton Lav II Benedikt II Ivan V Konon Sergije I Ivan VI Ivan VII Sisinije Konstantin Grgur II Grgur III Zaharija Stjepan (II) Stjepan II Pavao I Stjepan III Hadrijan I Lav III
9–12. stoljeće	Stjepan IV Paskal I Eugen II Valentin Grgur IV Sergije II Lav IV Benedikt III Nikola I Hadrijan II Ivan VIII Marin I Hadrijan III Stjepan V Formoz Bonifacije VI Stjepan VI Roman Teodor II Ivan IX Benedikt IV Lav V Sergije III Anastazije III Lando Ivan X Lav VI Stjepan VII Ivan XI Lav VII Stjepan VIII Marin II Agapet II Ivan XII Lav VIII Benedikt V Ivan XIII Benedikt VI Benedikt VII Ivan XIV Bonifacije VII Ivan XV Grgur V Silvestar II Ivan XVII Ivan XVIII Sergije IV Benedikt VIII Ivan XIX Benedikt IX Silvestar III Grgur VI Klement II Damaz II Lav IX Viktor II Stjepan IX Nikola II Aleksandar II Grgur VII Viktor III Urban II Paskal II Gelazije II Kalist II Honorije II Inocent II Celestin II Lucije II Eugen III Anastazije IV Hadrijan IV Aleksandar III Lucije III Urban III Grgur VIII Klement III Celestin III Inocent III
13–16. stoljeće	Honorije III Grgur IX Celestin IV Inocent IV Aleksandar IV Urban IV Klement IV Grgur X Inocent V Hadrijan V Ivan XXI Nikola III Martin IV Honorije IV Nikola IV Celestin V Bonifacije VIII Benedikt XI Klement V Ivan XXII Benedikt XII Klement VI Inocent VI Urban V Grgur XI Urban VI Bonifacije IX Inocent VII Grgur XII Martin V Eugen IV Nikola V Kalist III Pio II Pavao II Siksto IV Inocent VIII Aleksandar VI Pio III Julije II Lav X Hadrijan VI Klement VII Pavao III Julije III Marcel II Pavao IV Pio IV Pio V Grgur XIII Siksto V Urban VII Grgur XIV Inocent IX Klement VIII
17–20. stoljeće	Lav XI Pavao V Grgur XV Urban VIII Inocent X Aleksandar VII Klement IX Klement X Inocent XI Aleksandar VIII Inocent XII Klement XI Inocent XIII Benedikt XIII Klement XII Benedikt XIV Klement XIII Klement XIV Pio VI Pio VII Lav XII Pio VIII Grgur XVI Pio IX Lav XIII Pio X Benedikt XV Pio XI Pio XII Ivan XXIII Pavao VI Ivan Pavao I Ivan Pavao II
21. stoljeće	Benedikt XVI Franjo
Trenutni: Franjo