Nuklearna eksplozija
Nuklearna eksplozija nastaje kao rezultat veoma brzog oslobađanja energije uslijed nekontrolisane nuklearne reakcije. Ta reakcija može da bude nuklearna fisija, nuklearna fuzija ili kombinacija te dvije fuzije, iako su do danas sva oružja zasnovana na fuziji koristila fisijski uređaj za pokretanje fuzije, a oružje čisto fuzije ostaje hipotetički uređaj.
Atmosferske nuklearne eksplozije povezuju se s oblacima pečuraka, iako se oblaci pečurke mogu pojaviti kod velikih kemijskih eksplozija. Moguća je nuklearna eksplozija u zraku bez tih oblaka. Nuklearne eksplozije proizvode zračenje i radioaktivne krhotine koje su štetne za ljude i mogu uzrokovati umjerene do teške opekotine kože, oštećenje oka, radijacijsku bolest, rak i moguću smrt ovisno o tome koliko je osoba udaljena od radijusa eksplozije.[1] Nuklearne eksplozije takođe mogu imati štetne efekte na klimu, koji traju od meseci do godina. U članku iz 1983., Carl Sagan je tvrdio da nuklearni rat malih razmjera može osloboditi dovoljno čestica u atmosferu da izazove hlađenje planete i prouzrokuje nestanak usjeva, životinja i poljoprivrede širom svijeta – efekat nazvan nuklearna zima.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "CDC Radiation Emergencies | Frequently Asked Questions About a Nuclear Blast". www.cdc.gov (jezik: engleski). 22. 4. 2019. Pristupljeno 29. 4. 2021.
- ^ Rubinson, Paul (2. 1. 2014). "The global effects of nuclear winter: science and antinuclear protest in the United States and the Soviet Union during the 1980s". Cold War History (jezik: engleski). 14 (1): 47–69. doi:10.1080/14682745.2012.759560. ISSN 1468-2745.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- https://www.youtube.com/watch?v=P_o65B1JTiw&html5=1 Kompilacija testova nuklearnih eksplozija u HD
