Oksidacijsko stanje
Izgled
Oksidacijsko stanje je naboj koji bi atom imao kada bi svi elektroni u svim vezama pripadali elementu veće elektronegativnosti. Za oksidacijsko stanje se može koristiti i termin oksidacijski broj [1] i stepen oksidacije.[2]
Izračunavanje oksidacijskog stanja
[uredi | uredi izvor]Za određivanje oksidacijskog stanja koriste se sljedeća pravila:
- Oksidacijsko stanje bilo kojeg elementa, koji nije hemijski vezan za bilo koji drugi element, je nula, bez obzira koliko je kompleksna njegova molekula.
- Oksidacijsko stanje bilo kojeg jednostavnog, monoatomskog iona je jednako njegovom naboju.
- Suma svih oksidacijskih brojeva atoma u molekuli je jednaka naboju čestice (molekule ili iona).
- U svim spojevima fluor je u oksidacijskom stanju -1.
- Kisik je u oksidacijskom stanju -2 (osim u peroksidima i superoksidima).
- Hidrogen je u oksidacijskom stanju +1 (osim u hidridima).
- Alkalni metali su u gotovo svim spojevima u oksidacijskom stanju +1
- Zemnoalkalni metali su u gotovo svim spojevima u oksidacijskom stanju +2
- Halogeni elementi su u oksidacijskom stanju -1 osim u spojevima sa kisikom i sa drugim halogenim elementom.
Primjeri
[uredi | uredi izvor]- Molekula O2:
- Oksidacijsko stanje kisika je nula, jer je u elementarnom stanju.
- Molekula HCl:
- Molekula H2S:
- Oksidacijsko stanje hidrogena je (+1). Kako su prisutna dva atoma hidrogena to daje umnožak (+2). Ukupni naboj molekule je nula (jer se ne radi o ionu, već o neutralnoj molekuli), pa atom sumpora mora imati oksidacijski broj (-2).
- Molekula HClO4:
- Kisik je u oksidacijskom stanju (-2). Prisutna su 4 atoma pa je umnožak (-8). Hidrogen je u oksidacijskom stanju (+1). Da bi molekula bila neutralna, atom Cl mora biti u oksidacijskom stanju (+7).
- Ion SO42-
- Kisik je u oksidacijskom stanju (-2). Prisutna su 4 atoma pa je umnožak (-8). Kako je naboj iona (2-) atom sumpora mora biti u oksidacijskom stanju (+6).
Primjeri nekih hemijskih spojeva sa prikazom oksidacijskih stanja:
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Brady, J.E., Holum, J.R.,Chemistry, John Wiley & Sons, 1993., str. 517 ISBN 0-471-59979-4
- ^ Filipović I., Lipanović, S.: Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, 1973., str. 294