Kriptografija
Kriptografija je polje koje se bavi lingvističkim i matematičkim načinima zaštite informacija u komunikaciji.[1] Kriptografija se može usporediti sa steganografijom - naukom koja sakriva postojanost poruke ali ne i njen sadržaj.[1]
Općenito, kriptografija se koristi pri izgradnji i analizi protokola koji sprečavaju treću stranu ili javnost da sazna sadržaj kriptovane poruke[2] kao i pri različitim aspektima sigurnosne bezbjednosti kao što su povjerljivost i integritet podataka, autentifikacija i sl.[3] Moderna kriptografija počiva na poljima disciplina kao što su matematika, računarstvo, elektrotehnika, komunikacione tehnologije i fizika. Primjene kriptografije uključuju elektronsku trgovinu, sistem platnih kartica zasnovanih na čipovima, digitalne valute, računarske lozinke i vojne komunikacije.
Zaštita se može uglavnom sažeti u dvije metode: simetrične i asimetrične.[1]
Kod simetrične metode obe stranke posjeduju isti ključ, dok kod asimetrične imaju dva različita ključa.[1]
Sljedeća tabela sadrži historijske kao i savremene metode zaštite[1]:
| Godina objave | Naziv | Metoda |
|---|---|---|
| 1523 | Vigenere | simetrična |
| Prvi Svjetski Rat | One Time Pad | simetrična |
| Drugi Svjetski Rat | Enigma | simetrična |
| Drugi Svjetski Rat | Navaho | simetrična |
| 1973 | DES | simetrična |
| ??? | AES | simetrična |
| 1976 | Diffie-Hellmann | asimetrična |
| 1977 | RSA | asimetrična |
| ??? | El-Gamal | asimetrična |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c d e Simon Singh, GEHEIME BOTSCHAFTEN - Die Kunst der Verschlüsselung von der Antike bis in die Zeiten des Internet,Carl Hanser Verlag, München 1999 ISBN 3-446-19873-3 njem.
- ^ Bellare, Mihir; Rogaway, Phillip (21. 9. 2005). "Introduction". Introduction to Modern Cryptography. str. 10.
- ^ Menezes, A. J.; van Oorschot, P. C.; Vanstone, S. A. Handbook of Applied Cryptography. ISBN 0-8493-8523-7.
