Konfederativne Američke Države
Konfederativne Američke Države (engleski: Confederate States of America), poznate i pod kraćim nazivom Konfederacija (engleski: Confederacy), bile su nepriznata otcijepljena herenfolk republika koja je postojala od 8. februara 1861. do 9. maja 1865. u Sjevernoj Americi.
Konfederaciju je isprva činilo sedam bivših američkih saveznih država, a nakon početka Američkog građanskog rata pridružile su joj se još četiri države. Iako nijedna država na svijetu nije priznala Konfederaciju, Velika Britanija održavala je dobre odnose s njom prodajući joj svoje brodove i oružje tokom rata.
Nakon poraza u građanskom ratu i kapitulacije koju je potpisao general Juga Robert Edward Lee 1865. godine, Konfederativne Amerčke Države prestale su postojati. Države koje su se otcijepile od SAD-a ponovo su primljene u njen sastav.
Nastanak
[uredi | uredi izvor]
Države koje su se odvojile od SAD-a i pristupile Konfederaciji bile su države američkog Juga s privredom koja je snažo ovisila o robovima kao besplatnoj radnoj snazi. Samim tim, najave Abrahama Lincolna o ukidanju ropstva nisu dočekane s odobravanjem među građanima južnih saveznih država. U nekoliko dana nakon pobjede Lincolna na izborima za američkog predsjednika odvojilo se sedam država. Pošto je Lincoln mobilizirao vojsku radi ponovnog pripajanja odmetnutih država, još četiri države napustile su SAD.
Prva se otcijepila Južna Karolina 20. decembra 1860, a zatim su je slijedile Mississippi, Florida, Alabama, Georgia, Louisiana i Teksas. Nakon odvajanja Teksasa 8. februara 1861. tih sedam država osnovalo je Konfederativne Američke Države s Jeffersonom Davisom kao predsjednikom. Četiri države koje su se potom pripojile Konfederaciji bile su: Virginia, Arkansas, Sjeverna Carolina i Tennessee. Uz te države Konfederacija je polagala pravo i na Missouri i Kentucky – države koje je nakon otcijepljenja okupirala vojska Sjevera – te na teritorij Arizone.
Vrijeme otcijepljenja i odmetnute države
[uredi | uredi izvor]Sedam država koje su se otcijepile do februara 1861:
- Južna Karolina (20. decembar 1860),[1]
- Mississippi (9. januar 1861),[2]
- Florida (10. januar 1861),[3]
- Alabama (11. januar 1861),[4]
- Georgia (19. januar 1861),[5]
- Louisiana (26. januar 1861),[6]
- Texas (1. februar 1861).[7]
Nakon mobilizacije vojske SAD-a još četiri države pridružile su se konfederaciji:
- Virginia (17. april 1861),[8]
- Arkansas (6. maj 1861),[9]
- Sjeverna Karolina (20. maj 1861),[10]
- Tennessee (8. juni 1861).[11]
Dvije države objavile su deklaraciju o istupanju iz SAD-a i Konfederacija ih je primila kao svoje članice; međutim, nakon otcijepljenja ove države odmah je okupirala vojska SAD-a, a secesionističke vlade su protjerane:
- Missouri (deklaracija objavljena 31. oktobra 1861),[12]
- Kentucky (deklaracija objavljena 20. novembra 1861).[13]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Južne Karoline Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Mississippija Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Floride Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Alabame Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Georgije Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Louisiane Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Teksasa Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Virginije Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Arkansasa Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Sjeverne Karoline Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Tennesseeja Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Missourija Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
- ^ Tekst Odluke o otcijepljenju Kentuckija Arhivirano 12. 10. 2007. na Wayback Machine.
