El-Muvetta

"Muvetta" (Arapski "الموطأ") je knjiga imama Malika koja spada u jednu od najpoznatijih hadiskih zbirku u islamskom svijetu. Na njoj je Malik aktivno radio, oko 11 godina, i to od 770. do 781. godine. U sređivanje i dotjerivanje tog djela utrošio je 40 godina.^[1]. Razlog nastajanja tog djela je prijedlog halîfe Ebu Džafera El-Mensura, koji je prilikom obavljanja Hadža, sreo imama Malika i predložio mu da napiše djelo koje će biti "između Ibn Omerove strogosti i Ibn Abassove popustljivosti". On je napisao ovo djelo i nazvao ga "Muvetta".^[2]. Sam Malik navodi zbog čega je ovom djelu dao ime "Muveta". On kaže: "Ovo sam djelo dao na uvid sedamdeseterici medinskih pravnika, koji su ga decidno pregledali, ocijenili i primjedbe dostavili, pa sam ga zato i nazvao El-Muveta-Utrveni put"^[3]. Kada je za to čuo halifa El-Mehdi iz Malikovih usta, naredio je da se njemu i njegovim učenicima dodijeli 5.000 zlatnika. Harun Er-Rešid, poznati islamski vladar, prilikom obavljanja hadžskih obreda, slušao je iz usta Malikovih, sa svojim sinovima, njegov Muveta i predložio, tom prilikom, Maliku da objesi Muvetta' na Ka'bu i obaveže muslimane da se striktno pridržavaju ove knjige. Međutim, Malik je odbio taj prijedlog, rekavši da "su se ashabi Muhameda razilazili u nekim pitanjima, pa su zato otišli u različite predjele, pa bi obavezivanje ljudi na slijeđenje samo jedne knjige dovelo, nesporno je, do velikih nesporazuma i nesuglasica"^[4]

U Muvetta se nalazi ukupno 1.720 hadisa, zajedno sa citatima ashaba i tabiina. Od tog broja 600 su "musned predaje", 228 "mursel predaje", 613 "mevkuf predaje" i 285 izreke tabiina. Malik od 100.000 hadisa koje je znao napamet, uvrstio je, u početku, u svoj "Muveta" 10.000 hadisa. Vremenom je dosta izostavljao, pa je, po njegovom preciznom kriteriju moglo, na kraju, proći svega 1.720 predaja, od čega je bilo svega 600 Muhamedovih izreka. Mehmed Handžić u svome djelu "Uvod u hadiske znanosti" navodi da se "mutesil predaje" koje se nalaze u ovom djelu ubrajaju među najvjerodostojnije hadise uopće. Ovo djelo, uz hadise, tretira i brojna Fikhska pitanja, te je i fikhsko koliko i hadisko. El-Ketanî tvrdi da Malik u "Muveta" tretira oko 3.000 Šerijatsko-pravnih pitanja. Koliko je se u to vrijeme davalo značaja ovome djelu govore i riječi poznatog imama Šafije, osnivača jedne od pravnih škola u Islamu, koji kaže: "Najkorisnija knjiga, nakon Kur'ana, je Muveata". Islamski učenjaci su se, razišli u pogledu autentičnosti predaja u ovom djelu. Tako ga neki preferiraju u odnosu na "Sahih Buhari" i "Sahih Muslim", drugi ga izjednačavaju i stavljaju u istu ravan sa ova dva najpoznatija hadiska djela, a treći smatraju da su merfu i mutesil predaje u ovom djelu ravne predajama navedena dva Sahiha, dok predaje koje nisu takve, nisu na tom nivou. Većina islamskih učenjaka, obzirom na postojanje velikog broja citata ashaba, tabiina i Malikovih promišljanja, svrstavaju ga odmah nakon Sahiha Buharije i Muslima, što je, po njima, i najispravnije. Budući da navode iz ovog djelo prenosi veliki broj učenjaka, ono se vrlo brzo proširilo van granica Medine i stiglo do najudaljenijih područja tadašnje islamske države.

Veliki broj komentara napisan je u vezi sa ovim najznačajnijim Malikovim djelom.

1. "Et-Temhidu lima fil Muvetta minel meani vel esanid", autor Ibn Abdulber (umro 1085. god.)
2. "El-Istizkaru lima fil Muveta minel meani vel eser", isti autor,
3. "El-Munteka fî šerhi Muveta imami daril hidžre", autor Ebi-l-Velîd Badži, (umro 1096. god.)
4. "Tenvîrul havalik, ala šerhi Muvetai Malik", autor imam Es-Sujutî,
5. "Šerhu Zerkani ala Muvetai Malik", autor Muhamed Abdulbaki ibn Jusuf El-Zerkani (umro 1122.),
6. "El-Museva fi šerhi El Muveta", autor Ahmed Velijulah El Dehlevi,
7. "Evdžuzul mesalik ila šerfhi Muvetai Malik", autor Muhamed Zekerija El-Kandehlevî.

• Hadis
• Sahih Buhari
• Sahih Muslim
• Sunen Nesaija ‎
• Sunen Ebu Davud ‎
• Tirmizijin Sunen ‎
• Sunen ibn Madže