[go: up one dir, main page]
Idi na sadržaj

Derviš Sušić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Derviš Sušić
Rođenje (1925-06-03) 3. juni 1925.
Vlasenica, Kraljevina Jugoslavija
Smrt1. septembar 1990(1990-09-01) (65 godina)
Tuzla, Jugoslavija
ZanimanjePisac, novinar i prosvjetni radnik
Poznata djela
"Ja, Danilo", "Hodža strah", "Tale", "Pobune"

Derviš Sušić (3. juni 1925 - 1. septembar 1990) bio je bosanskohercegovački književnik najpoznatiji po svom prvom djelu Ja, Danilo.[1]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Vlasenici 3. juna 1925.[2][3][4] Kao đak sarajevske Učiteljske škole, s grupom učenika odlazi u partizane 1942, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost.

Nakon rata radio je kao učitelj u Srebrenici i Tuzli, zatim bio novinar "Oslobođenja", "Zadrugara", povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli[5] i društveno politički radnik u Sarajevu. Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[6]

"Našoj historiji i tradiciji, Sušić ne prilazi mitomanski, nego u maglinama prohujalog otkriva sve ono što nas čini onakvima kakvi jesmo, sve ono u čemu se pouzdano prepoznajemo, ponosno ili postiđeno."

Umro je u Tuzli 1. septembra 1990.

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi izvor]

Dobitnik je Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.[7] Biblioteka u Tuzli koju je Sušić vodio od 4. aprila 2002. je nazvana njegovim imenom: Javna ustanova i narodna biblioteka "Derviš Sušić".[8]

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]
  1. Jabučani. Zadružno izdavačko preduzeće. Sarajevo,1950
  2. S proleterima. Svjetlost. Sarajevo, 1950.
  3. Momče iz Vrgorca. Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953.
  4. Ja, Danilo. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemački. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobođenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.
  5. Danilo u stavu mirno. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961.
  6. Teferič. Svjetlost. Sarajevo, 1963.
  7. Kurir. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.
  8. Drugarica istorija. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965.
  9. Pobune. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.[9]
  10. Uhode. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. Ljubljana, 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
  11. Hodža strah. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. Bratislava, 1977.
  12. Žestine. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976.
  13. Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
  14. Parergon. Bilješke uz roman Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
  15. Izabrana djela. I-III. Univerzal. Tuzla, 1980.
  16. Žar i mir. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobođenje. Sarajevo, 1983.
  17. Veliki vezir. Historijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984.
  18. Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985.
  19. A. triptih. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985.
  20. Nevakat. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. Priština, 1987.
  21. Listopad. Svjetlost. Sarajevo, 1987.
  22. Jesenji cvat. Drama. Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
  23. Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
  24. Cvijet za čovjekoljublje. Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
  25. Čudnovato Oslobođenje. Sarajevo, 1992.

Nagrade

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Tuzla je ponovo regionalni centar lijepe književnosti: Počela manifestacija Cum Grano Salis". Radio Sarajevo. 2. 9. 2015. Arhivirano s originala, 15. 4. 2016. Pristupljeno 3. 4. 2016.
  2. ^ http://www.nubt.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1188:dervis-susic
  3. ^ The Bosnian Muslims: Denial of a Nation. Internet Archive. 1996. Pristupljeno 7. 6. 2014. dervis susic.
  4. ^ Simon, Gerhard; Brunner, Georg (1994). Muslim Communities Reemerge; page 329. ISBN 0822314908. Pristupljeno 7. 6. 2014.
  5. ^ "Sušić, Derviš - Hrvatska enciklopedija". enciklopedija.hr. Pristupljeno 23. 7. 2024.
  6. ^ "Preminuli članovi". anubih.ba. Pristupljeno 23. 7. 2024.
  7. ^ "Derviš Sušić – J. U. Narodna i univerzitetska Biblioteka "Derviš Sušić" Tuzla". Pristupljeno 23. 7. 2024.
  8. ^ "O nama". JU Narodna biblioteka "Derviš Sušić". 22. 10. 2009. Arhivirano s originala (html), 11. 8. 2010. Pristupljeno 12. 7. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ Lovrenović, Ivan (2001). Bosnia: A Cultural History. ISBN 9780863569463. Pristupljeno 7. 6. 2014.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Logo Wikicitata
Logo Wikicitata
Wikicitati imaju citate vezane za: Derviš Sušić
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Derviš_Sušić&oldid=3658636"