Bentbaša
| Bentbaša | |
|---|---|
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik / morski pejzaž) | |
 | |
  | |
| Najbliži grad | Sarajevo |
| Koordinate | 43°49′07″N 18°27′36″E / 43.81861°N 18.46000°E |
| Površina | 160,9 ha |
| Osnovano | 2017.[1] |
| Upravnik | Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja[2] |
Bentbaša (bent – nasip, brana) dio je Sarajeva koji prati tok rijeke Miljacke. U vrijeme nastanka grada ovdje su se nalazili Isa-begovi mlinovi i menzilhane (gostionice).
Rijeku je ovdje nekada premošćivala ćuprija od jarećih mijehova, koju je ovdje dao postaviti Omer-paša Latas; zatim, drveni most – sagrađen 1793. godine, koji je služio za vađenje drvenih balvana, koji su spuštani u Paljansku Miljacku i rijekom transportirani do grada. Tomrukčije (trgovci drvetom) vadili su ih iz vode na Bentbaši i prodavali. Dolaskom Austro-Ugarske na ovom dijelu sagrađeno je, 1884. godine, kupalište Da Riva. Gradnjom ceste ka Kozijoj ćupriji, probijen je tunel i sagrađena Narodna banja, koja je otvorena 20. jula 1902. godine. Ovdje su Sarajke prale veš i tepihe, a vozili su se kerepi.
Bentbaša je opjevana u sevdalinkama. U Hadži-Šabanovoj kahvi, uz ples Armenki i dibek (tucanje zdrobljene kafe), ostajalo se do zore. Imala je dva nivoa, s terasom na stubovima iznad vode. Na brežuljku s druge strane rijeke, nalazila se kafana Babića bašta i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu. Naseljima Toplik – na lijevoj, i Brodac – na desnoj obali Miljacke, ulazilo se sa Bentbaše u grad. Danas se ovdje nalaze brana, Institut Goethe BiH, Ambasada Republike Slovenije u Sarajevu.
Park prirode
[uredi | uredi izvor]Na sjednici održanoj 31. jula 2017. godine, Skupština Kantona Sarajevo je usvojila Zakon kojim je Bentbaša proglašena zaštićenim područjem - kategorija V - park prirode (zaštićeni pejzaž „Bentbaša“).[3] Zakonom je definisano da Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja upravlja ovim područjem. Ukupna površina iznosi 160,9 hektara.[3] Podijeljen je na dvije zone. Prva zona – nukleus ima površinu od 16,9, a druga 144 hektara.[4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Zakon o proglašenju Bentbaše zaštićenim pejzažom" (PDF). Službene novine Kantona Sarajevo, broj 31, 10.08.2017. Arhivirano s originala (PDF), 18. 10. 2021. Pristupljeno 23. 9. 2021.
- ^ Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - Zaštićeni pejzaž Vodopad Skakavac
- ^ a b "Zaštićena područja u BiH". WDPA- www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021.
- ^ "Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja - zppks.ba". Arhivirano s originala, 16. 4. 2021. Pristupljeno 8. 10. 2021.
