[go: up one dir, main page]
Idi na sadržaj

Batman

Ovo je bio istaknuti članak mjeseca.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Batman
Pravo imeBruce Wayne
Ime u stripuBatman
PseudonimiMatches Malone, The Insider, Mordecai Wayne, Sir Hemingford Grey
IzdavačDC Comics
Nacrtao/-laBob Kane[1]
ScenaristBill Finger
PremijeraDetective Comics #27 (1939.)
Sposobnosti
i oružja		.
  • Nadnaravna inteligencija
  • Borilačke vještine, akrobata, detektiv, taktičar
  • Korištenje visoke tehnike, oružja i malih naprava
  • Prikrivanje
  • Bogatstvo, pristup kriminalnim dosjeima
  • Haker
  • Moć opažanja
  • Fotografsko pamćenje
  • Strijelac
PrijateljiRobin
Batgirl
Superman
Wonder Woman
NeprijateljiJoker
Harley Queen
Žena mačka
Dvolični
Strašilo
Bane
Riddler

Batman je izmišljeni strip junak, kojeg su napravili crtač Bob Kane i pisac Bill Finger. Lik se prvi put pojavio u maju 1939. godine u Detektivskim stripovima #27, i od tada se pojavljuje u izdanjima DC Comicsa. Originalno nazivan The Bat-Man, poznat je i kao Vitez tame[2], Križar s plaštom[2] i Najveći svjetski detektiv.[2]

U originalnoj verziji priče i u većini ostalih, Batmanov tajni identitet je Bruce Wayne, američki milioner, zavodnik i filantrop. Wayne je svjedočio ubistvu svojih roditelja kao dijete, nakon čega se zakleo na osvetu kriminalcima. Wayne se trenira fizički i umno, te oblači kostim šišmiša kako bi se borio protiv zločina.

Batman se nalazi u izmišljenom američkom gradu Gotham City-ju, koji je slika futurističkog New Yorka, a pomažu mu drugi likovi poput partnera Robina, njegovog batlera Alfreda Pennywortha, policijskog načelnika Jima Gordona, i ponekad heroina Batgirl.

Protivnici su mu zločinci Joker, Pingvin, Riddler, Dvolični, Ra's al Ghul, Strašilo, Otrovna Ivy i Žena mačka, između ostalih. Za razliku od mnogih superheroja, on ne posjeduje supermoći, koristi izvanredan intelekt, detektivske vještine, nauku i tehnologiju, bogatstvo, fizičku snagu, borilačke vještine, volju i strah koji sije u glavama zločinaca.

Batman je postao veoma popularan nedugo nakon što je prezentovan javnosti i dobio je svoj prvi strip 1940. Ipak, kao kulturna ikona, Batman je široj javnosti poznat po filmovima, TV-serijama, radio emisijama, igračkama, te u zadnje vrijeme i video-igrama.[3] Lik je inspirisao i psihijatre koji pokušavaju razumjeti njegovu psihu i ego u društvu. U maju 2011. godine, Batman je bio rangiran na drugo mjesto IGN-ove liste Top 100 stripovskih junaka svih vremena, nakon Supermana. Empire magazin ga je također stavio na drugo mjesto u svojoj listi.[4]

Biografija lika

[uredi | uredi izvor]

Batmanova prošlost je prošla mnoge promjene, veće i manje. Neki elementi su ostali isti. Glavni dio njegove priče jesu njeni počeci, odnosno svjedočenje ubistvu njegovih roditelja, Dr. Thomasa Waynea i majke Marthe. Ovaj događaj ga natjera na borbu protiv zločina u Gotham City-ju pod plaštom Batmana.[5]

Zlatno doba

[uredi | uredi izvor]

U Batmanovom prvom pojavljivanju u Detective Comics #27, već je borac protiv zločina.[6] Batmanovo porijeklo je prvi put otkriveno u Detective Comics #33, u novembru 1939. godine. Bruce Wayne je dijete Dr. Thomasa Waynea i Marthe Wayne, dvoje bogatih i dobroćudnih članova Gothamskog društva. Bruce je odgajan u Wayne rezidenciji, u bogatstvu i sreći, sve do 8. godine života kada mu roditelje ubija sitni lopov Joe Chill na putu iz kina. Bruce Wayne se zaklinje da će očistiti grad od zla koje je uzelo živote njegovih roditelja. Napreduje intelektualno i fizički, ali ipak shvata da to nije dovoljno: „moja maska mora utjerati strah u njihova srca. Moram biti biće noći, crno, užasno...“. Šišmiš udara u njegov prozor, što Waynea inspiriše na stvaranje Batmana.[7]

U ranim stripovima, njegova djela ne nalaze na odobravanje policije. Tokom ovog perioda on ima zaručnicu, Julie Madison.[8] Također, u svoj dom prima siroče, cirkuskog akrobatu, Dicka Graysona, koji postaje njegov pomoćnik, Robin. Batman osniva Ligu pravde Amerike, iako je on, kao i Superman, počasni član, sudjeluje tek povremeno.[9][10] Njegova veza sa zakonom se uspostavlja, te postaje i član Policijske Uprave Gotham City-ja.[11] Tokom ovog vremena Alfred Pennyworth dolazi u rezidenciju Wayne, i pomaže Batmanu i Robinu.[12]

Srebrno doba

[uredi | uredi izvor]

Srebrno doba stripova DC Comicsa počinje 1956. godine kada Barry Allen postaje nova, napredna verzija Munje. Batman se ne mijenja značajno kasnih '50-ih, ali početkom '60-ih se dodaju novi elementi, prije svega naučno-fantastični, koji se izbacuju od maja 1964. godine. U srebrnom dobu nastaje novi Batman, koji živi u paralelnom svijetu i ženi Selinu Kyle (Žena mačka), i s njom ima dijete, Helenu Wayne, koja naslijedi svog oca kao zaštitnik Gothama onda kada se Bruce povuče i postaje načelnik policije.

Batman redovno radi sa drugim herojima Srebrnog doba, prije svega sa Supermanom, s kojim je počeo raditi još 1954. godine. 1969. godine Dick Grayson odlazi na koledž, u pokušaju DC Comicsa da ožive strip. Batman se seli iz svoje rezidencije u apartman iznad Wayne Fondacije u centru Gothama, s ciljem da bude što bliže zločinima.

1970-e i 1980-e godine radi sam, sa povremenom saradnjom sa Robinom i Batgirl. Njegove avanture postaju nešto mračnije tokom ovog perioda, zbog prirode zločina, i povratka Jokera i dolaska Ra's al Ghula, teroriste koji zna njegov identitet. 1980-ih Grayson postaje Nightwing.[5] 1983. godine Batman napušta Ligu Pravde i stvara novu grupu, Odmetnike.

Moderno doba

[uredi | uredi izvor]

Kriza na beskonačnim Zemljama, priča od dvanaest dijelova je zadnja prije redefinisanja biografije Batmana. Frank Miller je ispričao priču novog Batmana, iako su neki bitni detalji, poput prošlosti ostali isti. Policija u Gothamu je korumpirana i sve je potrebniji Batman. Priča Dicka Graysona je nepromijenjena, iako je drugi Robin, Jason Todd sada sin sitnog lopova koji čak pokušava ukrasti gume sa Batmobila.[13] Todda 1988. godine ubija Joker, što za posljedicu ima mračnijeg Batmana, koji mijenja svoje metode suzbijanja zločina i postaje agresivniji, zbog boli nakon gubitka pomoćnika. Tokom 1990-ih radi sam, do kraja dekade kada novi Batman postaje Tim Drake.[14] 2005. se Todd vraća kao Crvena kapuljača, zločinac koji se okreće protiv svog mentora.

Karakterizacija

[uredi | uredi izvor]

Batmanove primarne karakterne osobine su bogatstvo, fizička snaga, sposobnost deduktivnog zaključivanja i opsesija. Detalji i ton Batmanovih stripova variraju tokom godina, zbog raznih kreativnih timova koji su radili na stripu. Dennis O'Neil je rekao da karakterna konzistentnost lika nije bila važna tokom prvih godina. Naprimjer Julie Schwartz je radila Batmana u „Batman i detektiv“, a Murray Boltinoff u „Hrabar i odvažan“, a osim kostima, ova dva lika nemaju ništa slično. Julie i Murray nisu se koordinisali, to uopće nije bio cilj. U tim danima kontinuitet nije bio bitan.

Snaga koja ga pokreće jesu dešavanja iz djetinjstva. Bob Kane i Bill Finger su razmatrali Batmanovo porijeklo i odlučili da „nema ništa dramatičnije od toga da svjedočiš ubistvu svojih roditelja“. Ipak, uprkos traumi, on postaje briljantan naučnik[15][16], trenira svoje tijelo do savršenstva, da bi se borio protiv zločina, kao Batman. Batman je i odmetnik, jer ponekad i sam mora da krši zakone kako bi spriječio zločine. Iako je predstavljan na različite načine, glavna obilježja Batmanovog porijekla nikada se nisu mijenjala.

Obučen u odijelo šišmiša, Batmanova namjera je stvoriti strah u umu zločinca, strah koji dolazi iz savjesti zločinca.

Bruce Wayne

[uredi | uredi izvor]

Stvarni identitet Batmana je Bruce Wayne, bogati biznismen koji živi u Gotham City-ju. Javnosti poznat kao neodgovorni, površni zavodnik koji živi od bogatstva svoje porodice (koje su stekli ulaganjem u nekretnine prije nego je Gotham postao metropola), i profita Wayne Enterprises, privatne firme koja se bavi tehnologijom, koju je naslijedio.

Ipak, Wayne je poznat po svom doprinosu u humanitarnom radu, kroz Wayne Fondaciju, udrugu posvećenu pomaganju žrtvama zločina i spriječavanju mladih da postanu kriminalci. Bruce je svoj imidž zavodnika stvorio kako javnost ne bi sumnjala u njegov tajni identitet.

Moći, sredstva i sposobnosti

[uredi | uredi izvor]

Batman nije naslijedio supermoći. Da bi to nadomjestio, on se oslanja na svoje naučno znanje, detektivske vještine i fizičke mogućnosti. U pričama se on smatra jednim od najvećih svjetskih detektiva. Superman opisuje Batmana kao „najopasnijeg čovjeka na Zemlji“, koji je u mogućnosti da porazi čitav tim vanzemaljaca potpuno sam, kako bi spasio svoje zatočene kolege.

Značajan dio života je proveo putujući svijetom kako bi stekao vještine koje mu pomažu u borbi protiv zločina. Njegovo znanje i iskustvo u svakom dijelu života se ne može porediti niti sa jednim drugim likom DC Comicsa. Također je majstor kamuflaže, često skuplja informacije kao Matches Malone, gangster. Također, Batman je opisan kao jedan od najvećih poznavalaca borilačkih vještina u DC svijetu, njegove sposobnosti u borbi jedan na jedan u rangu su najvećih boraca kao što su Lady Shiva, Bronzani Tigar i drugi.

Njegovo odijelo (batsuit), također mu pomaže u borbama, načinjeno je od kevlara i nomexa. Štiti ga od pucnjeva i drugih udaraca. Ipak, Batmanova najveća karakteristika jeste predanost pravdi i nevoljkost uzimanja života drugima, bez obzira u kakvoj situaciji se nalazio. Moralna osvještenost daje mu poštovanje drugih heroja poput Supermena i Wonder Woman.

Kostim

[uredi | uredi izvor]

Batmanov kostim načinjen je po uzoru na šišmiša kako bi preplašio kriminalce.[17] Detalji samog kostima variraju po izdanjima, ali ipak osnovni detalji su nepromjenjeni, a to su plašt, maska koja pokriva većinu njegovog lica, sa dva uha nalik na šišmiševe, kao i batmanov znak na prsima, uz neizbježni kaiš koji sadrži razne naprave koje Batman koristi u borbi.

Boja je tradicionalno plava i siva iako zna varirati, uzimajući u obzir kako je obojen sam strip. Finger i Kane su zamislili Batmana sa crnim plaštom i maskom i sivim odijelom, ali kasnije je crna naglašavana plavom bojom. Larry Ford smatra kako se to radilo kako bi se Batman odvojio od kriminalaca koji u principu nose crne boje.

Batpod korišten u filmu "Vitez tame" iz 2008. godine

Oprema

[uredi | uredi izvor]

Batman koristi veliki arsenal specijalizovanih naprava u borbi protiv kriminala, čiji dizajn obično ima motiv šišmiša. Batmanov historičar, Les Daniels, za to daje zasluge Gardneru Foxu, koji je stvorio koncept Batmanovog arsenala još 1939., koji se nalazio na njegovom kaišu. Batmanov auto je Batmobile, koji je crni auto sa implikacijama šišmiševih krila. Posjeduje i avion, brod, kao i biciklo.

Batman drži većinu svoje opreme na kaišu. Kroz godine, pokazuje se da sadrži nemjerljiv dijapazon alata za borbu protiv kriminala. Različite verzije kaiša imaju i različite vrste alata. Jedino što Batman nema jesu vatrena oružja, koja on odbija iz razloga što ga podsjećaju na ubistvo njegovih roditelja.

Bat-signal

[uredi | uredi izvor]

Kada je Batman potreban, policija Gotham City-ja aktivira svjetlo sa znakom šišmiša, koje sija u noći, stvarajući simbol šišmiša na oblacima koji se može vidjeti iz bilo kojeg dijela Gothama. Porijeklo znaka nije jasno definisano. Također u seriji iz 1960-ih godina, načelnik Gordon ima i telefonsku liniju nazvanu Bat-Phone. Linija je povezana sa Batmanovom rezidencijom, Wayne Manor.

Pećina

[uredi | uredi izvor]

Pećina je Batmanovo tajno sklonište, koje se sastoji od nekoliko manjih pećina ispod njegove rezidencije, Wayne Manor. Služi kao komandni centar za lokalnu i globalnu pratnju, kao i za odlaganje njegovih vozila i opreme za borbu protiv zločina. Također, Batman tu drži i svoje uspomene. Vrlo malo osoba zna gdje je ona locirana, dok se u filmu Batman Begins kaže kako je ona dio podzemne željeznice.

Sporedni likovi

[uredi | uredi izvor]

Batmanova interakcija sa likovima oko njega, kako heroja, tako i zločinaca, pomaže definiranju njegovog karaktera. Načelnik James „Jim“ Gordon, Batmanov saveznik u policiji Gotham City-ja, je od samog početka uz njega. Kasnije, Batman je primio Alfreda kao svog batlera i Luciusa Foxa kao direktora kompanije i čovjeka koji mu obezbjeđuje naoružanje i opremu.

Ipak, najvažniju ulogu ima njegov partner Robin. Prvi Robin, Dick Grayson, napušta svog mentora i postaje Nightwing. Batman će kasnije i raditi zajedno s njim. Drugi Robin, Jason Todd, je pretučen i ubijen u eksploziji koju postavlja Joker. Tim Drake, treći Robin se pojavljuje 1989. godine i kasnije dobiva svoj strip. Alfred, Wayne-ov lojalni batler, očinska figura, je jedan od rijetkih koji znaju njegov tajni identitet. Alfred je uvijek u stanju pomoći svom štićeniku, kao i njegovim prijateljima.

Batman je nekad i član superherojskih timova kao što je Justice League of America i Outsiders. Batman je u JLA obično u paru sa Superman-om. U početku, njih dvojica su opisani i kao prijatelji, dok kasnije imaju samo poštovanje jedan prema drugom, zbog različitih viđenja borbe protiv kriminala.

Superman u stripu Superman/Batman #3 iz 2003. kaže: „Nekada, priznajem, mislim o Bruceu kao o čovjeku u kostimu. Onda sa nekom spravicom iz kaiša, podsjeti me da ima nevjerovatno inventivan um. I kako sam sretan što se mogu osloniti na njega.“[18]

Batman kroz svoje stripove ima niz romantičnih veza, od običnih žena tipa Julie Madison, Vicki Vale i drugih, saveznica kao Wonder Woman i Sashe Bordeaux, pa sve do neprijateljskih Žene Mačke i Talije al Ghul.

Iako su ove veze u principu kratke, Batmanova osjećanja prema Ženi Mački su prisutna u skoro svakoj verziji i adaptaciji stripa.

Drugi sporedni likovi u Batmanovom svijetu su Barbara Gordon, kompjuterski haker i bivša Batgirl, kći načelnika Gordona; Cassandra Cain, još jedna Batgirl, Stephanie Brown, kćerka kriminalca koja nekada preuzima ulogu Robina.

Neprijatelji

[uredi | uredi izvor]
Batman i Joker

Batman se suočava sa velikim brojem suparnika, od običnih kriminalaca, do nevjerovatnih superheroja. Njegov najveći neprijatelj je Joker, psihopata koji je nalik na klovna, koji predstavlja sve ono čemu se Batman protivi. Njegova oružja uključuju oštre karte, cvijeće s kiselinom i plin koji tjera na smijeh.

Žena mačka (Selina Kyle) je poznati kradljivac dijamanata s ukusom za luksuz. Izuzetno je agilna u borbama. Iako je smatrana samo zločincem, ona je ipak više „anti-heroj“ u kasnijim izdanjima.

Maskirani zločinac Bane svoju snagu pronalazi u steroidu koji se zove Venom. Njegova snaga i um čine ga jednim od najvećih Batmanovih neprijatelja, a jednom mu je uspio slomiti leđa.

Otrovna Ivy (Pamela Lilian Isley), bivši student biohemije, koristi razne biljke kako bi izvršila zločine. Ima sposobnost da kontroliše čitav život biljke i napravi mutirana sjemena. Imuna je na sve otrove bazirane na biljkama. Njene moći joj omogućuju i kontrolu nad muškarcima.

Ra's al Ghul („đavolja glava“ na arapskom), je stoljetni eko-terorist. On zna Batmanov tajni identitet. U mogućnosti je da izbjegne smrt i živi stoljećima. Osnivač je Lige Ubojica.

Riddler (Edward Enigma) je kriminalni um koji ima nekontrolisan poriv da izaziva Batmana ostavljajući tragove na mjestima zločina u obliku zagonetki, puzli i igara riječi. Obično nosi štap u obliku upitnika. Zna Batmanov identitet, ali ne govori nikome, da se ne bi saznalo da je uzimao Ra's al Ghul-ove stvari.

Strašilo (Prof. Jonathan Crane) je ludi psiholog/biohemičar koji je izgubio posao zbog načina na koji radi, specijalizovan je na području straha. Obučen simbolično u strašilo, ima posebna oružja, opremu i tehnike kako bi koristio strah kao prednost u zločinima. Njegov „plin straha“ potiče fobije žrtava. Ipak, njegova najveća fobija su šišmiši.

Bivši glavni tužilac Harvey Dent postaje Dvolični, zločinac koji ima opsesiju zločinima koji se tiču dvojnosti i različitosti. Velike odluke donosi bacanjem novčića koji sa jedne strane ima lice s ožiljkom. Jedna strana njegovog lica je oštećena kada ga je gangster polio kiselinom na sudu.

Batman na filmu

[uredi | uredi izvor]
Burgess Meredith, Frank Gorshin i Cesar Romero

Batman (serijali iz 1940-ih)

[uredi | uredi izvor]

Batman (1943)

[uredi | uredi izvor]

Batman je serijal od 15 dijelova koje je 1943. izdao Columbia Pictures. Glavnu ulogu imao je Lewis Wilson kao Batman i Douglas Croft kao Robin. J. Carrol Naish je glumio zločinca, Dr. Daka. Shirley Patterson je glumila Lindu Page (Wayneovu djevojku), a William Austin je bio Alfred. Scenario je baziran na Batmanu, agentu vlade SAD-a koji pokušava poraziti japanskog agenta, Dr. Daku, u jeku Drugog svjetskog rata. Film je značajan jer uvodi dva važna elementa mita o Batmanu, njegovu pećinu i ulaz u rezidenciju.[19]

Batman i Robin (1949)

[uredi | uredi izvor]

Batman i Robin je još jedan 15-dijelni serijal koji je Columbia Pictures izdao 1949. godine. Robert Lowery je glumio Batmana, Johnny Duncan Robina. Jane Adams je Vicki Vale, a Lyle Talbot glumi načelnika Gordona. Scenario se bavi borbom Batmana i Robina proiv Čarobnjaka, zločinca čiji je identitet nepoznat do kraja.

Batman (1966)

[uredi | uredi izvor]

Batman (također poznat i kao Batman: Film) je filmska adaptacija popularne TV-serije Batman iz 1966. godine i prva je dugometražna adaptacija nekog lika DC Comicsa. U produkciji 20th Century Fox-a glumili su Adam West kao Batman, Burt Ward kao Robin, Cesar Romero kao Joker, Brugess Meredith kao Pingvin, Lee Meriwether kao Žena Mačka i Frank Gorshin kao Riddler. Film je režirao Leslie H. Martinson koji je režirao i nekoliko epizoda TV-serije.

Ostvarenja Tima Burtona i Joela Schumachera

[uredi | uredi izvor]

Kasnih sedamdesetih, Batmanova popularnost je opadala, CBS je bio zainteresovan za snimanje filma „Batman u svemiru“. Producenti Michael Uslan i Benjamin Melniker su kupili prava za film od DC Comicsa u aprilu 1979. Uslanova želja je bila da napravi mračnu, ozbiljnu verziju Batmana, onakvog kakvog su ga zamislili Bob Kane i Bill Finger još 1939. godine. Biće noći koje progoni kriminalce u sjenama.[20]

Richard Maibaum je dobio ponudu da napiše scenario, a Guy Hamilton da režira, ali njih dvojica su odbili ponudu. Uslan je neuspješno pokušavao progurati Batmana raznim filmskim studijima, koji su htjeli film sličan serijama iz 1960-ih. Columbia Pictures i United Artists su bili mešu onima koji su odbili snimati Batmana.[21]

Razočarani Uslan je kasnije napisao scenario pod nazivom „Povratak Batmana“ da bi filmskoj industriji dao jasniju ideju njegove vizije za film. U novembru 1979. godine producenti Jon Peters i Peter Guber su se priključili projektu.[22] Uslan, Melinker i Guber su ponudili Batmana Universal Pictures-u, ali ih je studio odbio. Iako se nijedan filmski studio nije uključio, 1981. godine je objavljeno da će se film snimati, i to sa budžetom od 15 miliona $. Na kraju, Warner Bros studio je prihvatio projekat.[23]

Tom Mankiewicz je završio scenario pod nazivom „The Batman“ u junu 1983. godine, fokusirajući se na na porijeklo glavnih junaka, sa Jokerom i Rupertom Thorneom kao zločincima. Ovaj scenario je bio vodilja kasnijem nastanku filma.[24]

Batman (1989)

[uredi | uredi izvor]

Tim Burton je preuzeo rediteljsku palicu za ovaj film 1986. Steve Englehart i Julie Hickson su napisali su radnu verziju, dok je scenario napisao Sam Hamm.[25] Mnogi glumci su razmatrani za ulogu prije nego je ponudu dobio Michael Keaton. Odabir Keatona je naišao na kontroverze jer je do 1988. godine smatran glumcem za komedije, i sumnjalo se da će moći odgovoriti zadatku ozbiljne uloge.

Jack Nicholson je prihvatio ulogu Jokera uz veliku plaću, profit od box office-a, te da snimanje bude obavljeno po njegovom rasporedu. Na kraju je Nicholsonova plaća došla do vrtoglavih 50 miliona $..[22][23][26][27] Štrajk udruge pisaca 1988. godine prisilio je Hamma da odustane od projekta, te su scenario potpisali Waren Skaaren, Charles McKeown i Jonathan Gems. Batman je primio pozitivne kritike, srušio rekorde box office-a i osvojio Oskara za scenografiju.

Film je na kraju zaradio približno 400$ miliona dolara.

Batman: Povratak (1992)

[uredi | uredi izvor]

Burton nije isprva želio režirati nastavak filma zbog izmješanih emocija iz prvog dijela. Ipak, Daniel Waters je napisao scenario koji je zadovoljio Burtona, što ga je uvjerilo da režira drugi dio. Ulogu Batmana opet ima Michael Keaton, Žena Mačka je Michelle Pfeiffer, dok je Danny DeVito Pingvin.[28]

Snimanje je počelo u studiju Warner Bros-a u Burbanku u Kaliforniji juna 1991. godine. Sam film Batman: Povratak je postigao finansijski uspjeh, ali u WB su bili razočarani jer je zaradio manje od prethodnika. Ipak, film je dobio pozitivne kritike, izuzimajući udrugu roditelja koja je smatrala kako film ima previše seksualnih aluzija, kao i da se koristi neprimjeren jezik.

Batman zauvijek (1995)

[uredi | uredi izvor]

Iako je Batman: Povratak imao finansijski uspjeh, u Warner Brosu su smatrali da je trebao zaraditi još novca. Studio je odlučio da filmovi o Batmanu trebaju postati komercijalniji.

Joel Schumacher je zamijenio Tima Burtona kao režiser, dok je Burton ostao producent.[29] Ipak, Michael Keaton nije prihvatio novi pravac u kojem ide film[30], te ga je zamijenio Val Kilmer.

Chris O'Donnell je dobio ulogu Robina, Jim Carrey zločinca Riddlera, a Tommy Lee Jones je tumačio ulogu Dvoličnog. Snimanje je počelo u septembru 1994. godine, a film je premijerno prikazan 16. juna 1995. Finansijski je prošao jako dobro, iako je imao miješane kritike.

Batman i Robin (1997)

[uredi | uredi izvor]

Rad na projektu Batmana i Robina je počeo odmah poslije Batman zauvijek. Val Kilmer nije nastavio snimati, jer se raspored nije mogao uklopiti sa drugim filmom koji je snimao – Svetac. Novi Batman je tako postao George Clooney, a glumačka postava je uključivala i Umu Thurman, Aliciju Silverstone i ponovo Chrisa O'Donnella kao Robina.

Snimanje je završilo u januaru 1997. godine.[31] Film nije razočarao zaradom, ali je ipak najmanje zaradio u seriji filmova. Kritički je doživio poraz i jedan je od najgorih filmova o superheroju svih vremena..[32][33]

Ostvarenja Christophera Nolana

[uredi | uredi izvor]
Christian Bale na premijeri Batman: Početak (2005.)

Batman: Početak (2005)

[uredi | uredi izvor]

Režiser i pisac Christopher Nolan i ko-pisac David S. Goyer počeli su rad na „Batman: Početak“ 2003. godine[34], ciljajući na mračniji i realističniji ton sa čovječanstvom i realizmom kao bazom filma.[35]

Film, sniman u Velikoj Britaniji i Chicagu[36][37], je sniman tradicionalnom tehnikom, sa kaskaderima i sa vrlo malo kompjuterskih animacija. Christian Bale je odabran za ulogu Batmana. Liam Neeson glumi Ra's al Ghula, a Cillian Murphy Strašilo. Katie Holmes je glumila Wayneovu ljubav iz djetinjstva Rachel Dawes. Novi Batmobil, naziva Tumbler i mobilnije odijelo su napravljeni specijalno za film..[38][39]

Batman: Početak je bio i komercijalno i kritički uspješan film. Premijerno je prikazan 15. juna 2005. godine u SAD i Kanadi u 3.858 kina i zaradio je 48 miliona $ prvog vikenda, sa ukupnom zaradom od 372 miliona u svijetu. Kritičari su bili oduševljeni filmom, posebno njegovom mračnijom temom u odnosu na prethodnike. Dobio je i nominaciju za Oskara za najbolju fotografiju i tri BAFTA nominacije.[40]

Vitez tame (2008)

[uredi | uredi izvor]

Nolan nastavlja režirati Batmana i dovodi brata Jonathana da bude suradnik u pisanju scenarija za drugi dio filma. Glumačku postavu uz Christiana Balea čine Heath Ledger (Joker) i Aaron Eckart (Harvey Dent/Dvolični).

Snimanje je počelo u aprilu 2007. u Chicagu, dok druge lokacije uključuju Pinewood Studio, London i Hong Kong. 22. januara 2008., nakon završetka snimanja Viteza tame, Ledger umire uslijed predoziranja lijekovima. Nakon njegove smrti Warner Bros studio je mjenjao čitavu promotivnu kampanju za film, obzirom da je bila bazirana na Ledgeru, odnosno liku Jokera.[41][42]

Smatra se jednim od najboljih filmova 2000-ih godina[43][44][45] the film received highly positive reviews and set numerous records during its theatrical run.[46], a imao je zaradu od preko milijardu $, te se nalazi na 13. mjestu svih vremena po zaradi.[47] Film je dobio osam nominacija za Oskara, te osvojio dvije (najbolja montaža zvuka; Heath Ledger je posthumno dobio Oskara za sporednu ulogu).

Vitez tame: Ustanak (2012)

[uredi | uredi izvor]

Nolan se bojao kako treći film neće biti na nivou prethodnika, sam je rekao: „Koliko dobrih trećih filmova u seriji možete nabrojati?“.[48] „Vitez tame: Ustanak“ trebao je kompletirati Batmanovu trilogiju.[49]

Krajem 2008. godine Nolan je završio grubu verziju priče i posvetio se snimanju filma „Inception“[50]. David S. Goyer i Jonathan Nolan su završavali scenario početkom 2010. godine.[51] Kada je Goyer započeo rad na Superman-u, Nolan je pisao scenario po priči svog brata i Goyera. Tom Hardy ima ulogu Bane-a, Anne Hathaway Seline Kyle (Žena Mačka), Joseph Gordon-Levitt je John Blake, a Marion Cotillard je dodijeljena uloga Mirande Tate.[52] Tom Hardy je tumačio ulogu Banea, a Anne Hathaway je glumila Selinu Kyle.[53]

Snimanje je počelo u maju 2011. godine i završilo u novembru. Nolan nije želio raditi u 3D tehnici, već je odabrao IMAX s ciljem poboljšanja kvaliteta slike.[54] Nolan je održao nekoliko sastanaka sa potpredsjednikom IMAX-a Davidom Keighleyem zbog saradnje na logistici prilikom projekcija filma na digitalnim IMAX prikazivanjima.[55] U nastavku „Vitez tame: Ustanak“ prikazano je više scena snimnjenih u IMAX-u nego u nastavku Vitez tame.[55]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Goulart, Ron, Comic Book Encyclopedia (Harper Entertainment, New York, 2004) ISBN 0-06-053816-3
  2. ^ a b c Fleisher, Michael L. The Encyclopedia of Comic Book Heroes Volume 1 Batman Collier Books 1976 ISBN 0-02-080090-8 p. 31
  3. ^ "The Big Question: What is the history of Batman, and why does he still appeal?". The Independent. London. 22. 7. 2008. Arhivirano s originala, 29. 7. 2008. Pristupljeno 15. 11. 2012.
  4. ^ "Batman – Top 100 Comic Book Heroes". IGN Entertainment. Arhivirano s originala, 20. 2. 2014. Pristupljeno 27. 5. 2011.
  5. ^ a b Beatty, Scott (2008). "Batman". u Dougall, Alastair (ured.). The DC Comics Encyclopedia. London: Dorling Kindersley. str. 40–44. ISBN 0-7566-4119-5.
  6. ^ Bill Finger (w), Bob Kane (p). "The Case of the Chemical Syndicate" Detective Comics #27 (May, 1939), DC Comics
  7. ^ Bill Finger (w), Bob Kane (p). "The Batman Wars Against the Dirigible of Doom" Detective Comics #33 (November, 1939), DC Comics
  8. ^ Prvi put se pojavljuje u Detective Comics #31 (sep. 1939)
  9. ^ Paul Levitz (w), Joe Staton (p). "The Untold Origin of the Justice Society" DC Special 29 (August/September 1977), DC Comics
  10. ^ Gardner Fox (w). All Star Comics 3 (Winter 1940/41), DC Comics
  11. ^ Bill Finger (w), Bob Kane (p). Batman 7 (November, 1941), DC Comics
  12. ^ Batman #16 (maj 1943); njegovo pravo ime Bigl se otkriva u Detective Comics #96 (feb. 1945)
  13. ^ Max Allan Collins (w), Chris Warner (p). "Did Robin Die Tonight?" Batman 408 (June, 1987), DC Comics
  14. ^ Alan Grant (w), Norm Breyfogle (p). "Master of Fear" Batman 457 (December, 1990), DC Comics
  15. ^ DETECTIVE Comics #33, November 1939, Bill Finger, Bob Kane
  16. ^ BATMAN #1 Spring 1940,Bill Finger, Bob Kane
  17. ^ Daniels (1999)
  18. ^ Loeb, Jeph (w), McGuinness, Ed (p), Vines, Dexter (i). "Running Wild" Superman/Batman 3 (decembar 2003), DC Comics
  19. ^ Daniels, Les (1999). Batman: The Complete History. Chronicle Books. str. 57–59. ISBN 0-8118-4232-0. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  20. ^ Bill "Jett" Ramey (8. 11. 2005). "An Interview With Michael Uslan – Part 1". Batman-on-Film. Arhivirano s originala, 27. 9. 2013. Pristupljeno 4. 5. 2008.
  21. ^ Bill "Jett" Ramey (11. 11. 2005). "An Interview With Michael Uslan – Part 2". Batman-on-Film. Arhivirano s originala, 27. 9. 2013. Pristupljeno 4. 5. 2008.
  22. ^ a b Nancy Griffin; Kim Masters (1997). "Hit Men". Hit & Run: How Jon Peters and Peter Guber Took Sony For A Ride In Hollywood. Simon & Schuster. str. 158–174. ISBN 0-684-80931-1.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  23. ^ a b Alan Jones (novembar 1989). "Batman". Cinefantastique. str. 55–67. |access-date= zahtijeva |url= (pomoć)
  24. ^ Stax (1. 12. 2001). "The Stax Report Special Edition: Script Review of The Batman". IGN. Arhivirano s originala, 6. 12. 2008. Pristupljeno 24. 10. 2008.
  25. ^ Englehat, Steve. "Batman". SteveEnglehart.com. Arhivirano s originala, 14. 12. 2007. Pristupljeno 25. 11. 2007. So I got to do the second treatment with just the characters that eventually hit the screen: Bruce Wayne, the Batman, Silver St. Cloud, Boss Thorne, and the Joker.
  26. ^ Stephen Rebello (novembar 1989). "Sam Hamm – Screenwriter". Cinefantastique. str. 34–41. |access-date= zahtijeva |url= (pomoć)
  27. ^ Iain Johnstone (august 1989). "Dark Knight in the City of Dreams". Empire. str. 46–54. |access-date= zahtijeva |url= (pomoć)
  28. ^ Broeske, Pat H.; Thompson, Anne (9. 8. 1991). "Big-Game Hunting". Entertainment Weekly. Arhivirano s originala, 2. 5. 2013. Pristupljeno 14. 8. 2008.
  29. ^ "Batman 3". Entertainment Weekly. 1. 10. 1993. Arhivirano s originala, 21. 9. 2008. Pristupljeno 16. 8. 2008.
  30. ^ Jeff Gordinier (15. 7. 1994). "Next at Batman". Entertainment Weekly. Arhivirano s originala, 21. 9. 2008. Pristupljeno 16. 8. 2008.
  31. ^ Anita M. Busch (10. 1. 1997). "Schumacher on 'Popcorn'". Variety. Arhivirano s originala, 16. 12. 2008. Pristupljeno 11. 11. 2008.
  32. ^ "Comix Worst to Best: Batman & Robin (1997)". Rotten Tomatoes. Arhivirano s originala, 14. 10. 2008. Pristupljeno 14. 11. 2008.
  33. ^ David Fear. "Men in Tights". MSN Movies. Arhivirano s originala, 6. 10. 2008. Pristupljeno 14. 11. 2008.
  34. ^ Michael Flemming (27. 1. 2003). "Batman captures director Nolan". Variety. Arhivirano s originala, 19. 10. 2008. Pristupljeno 17. 10. 2008.
  35. ^ Marc Graser; Cathy Dunkley (8. 2. 2004). "The bat and the beautiful". Variety. Pristupljeno 2. 11. 2006.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  36. ^ "Batman Begins goes to the source". The Kansas City Star. 25. 6. 2004.
  37. ^ "35 East Wacker Drive". Emporis. 2007. Pristupljeno 14. 5. 2007.
  38. ^ Brain, Marshall. "How the Batmobile Works". HowStuffWorks.
  39. ^ "Batman Begins Production Notes – The Batsuit & Gadgetry". Warner Bros. Arhivirano s originala, 18. 8. 2014. Pristupljeno 15. 11. 2012.
  40. ^ "Batman Begins (2005) – Awards". IMDb. Pristupljeno 23. 8. 2012.
  41. ^ Marshall Crook; Peter Sanders (24. 1. 2008). "Advertising: Will Marketing Change After Star's Death?". The Wall Street Journal. str. B1. Arhivirano s originala, 4. 5. 2008. Pristupljeno 4. 6. 2008.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  42. ^ "Ledger's Death Puts Last Films in a Bind". CNN. 24. 1. 2008. Arhivirano s originala, 26. 7. 2008. Pristupljeno 10. 7. 2008.
  43. ^ "The 50 Best Movies of the Decade (2000–2009)". Paste Magazine. 3. 11. 2009. Arhivirano s originala, 17. 10. 2017. Pristupljeno 14. 12. 2011.
  44. ^ "Film Critics Pick the Best Movies of the Decade". Metacritic. 3. 1. 2010. Arhivirano s originala, 16. 8. 2017. Pristupljeno 4. 9. 2012.
  45. ^ "Review of the Decade – Year-By-Year: Empire's Films Of The Decade". Empire magazin. Pristupljeno 4. 9. 2012.
  46. ^ "Movie Records". the-numbers.com. Pristupljeno 24. 8. 2010.
  47. ^ "All Time Worldwide Box Office Grosses". Box Office Mojo. Arhivirano s originala, 30. 5. 2010. Pristupljeno 31. 5. 2010.
  48. ^ Boucher, Geoff (27. 10. 2008). "Christopher Nolan on 'Dark Knight' and its box-office billion: 'It's mystifying to me'". Los Angeles Times.. WebCitation archive.
  49. ^ Jeff Jensen (30. 11. 2010). "Christopher Nolan on his 'last' Batman movie, an 'Inception' videogame, and that spinning top". Entertainment Weekly. Arhivirano s originala, 2. 12. 2010. Pristupljeno 3. 12. 2010.
  50. ^ Bowles, Scott (7. 12. 2008). "For now, Nolan and Batman will rest in 'Dark' glory". USA Today. Arhivirano s originala 21. 3. 2011. Pristupljeno 15. 11. 2012.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link). .
  51. ^ Finke, Nikki, and Mike Fleming (9. 2. 2010). "It's A Bird! It's A Plane! It's Chris Nolan! He'll Mentor Superman 3.0 And Prep 3rd Batman". Deadline.com. Arhivirano s originala 21. 3. 2011. Pristupljeno 3. 12. 2010.CS1 održavanje: više imena: authors list (link) CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link). .
  52. ^ Boucher, Geoff (10. 3. 2010). "Christopher Nolan takes flight with Superman: 'We have a fantastic story' [UPDATED]". Los Angeles Times. Arhivirano s originala, 4. 7. 2010. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  53. ^ Jensen, Jeff (19. 1. 2011). "'The Dark Knight Rises' scoop: Anne Hathaway, Tom Hardy join cast". Entertainment Weekly. Arhivirano s originala, 4. 3. 2012. Pristupljeno 19. 1. 2011.
  54. ^ Boucher, Geoff (27. 10. 2010). "Nolan: 'Dark Knight Rises' finds the future in IMAX, not 3-D". Los Angeles Times. Arhivirano s originala, 30. 10. 2010. Pristupljeno 28. 10. 2010.
  55. ^ a b Weintraub, Steve (22. 12. 2010). "Exclusive: Exclusive: David Keighley (Head of Re-Mastering IMAX) Talks 'The Dark Knight', 'The Dark Knight Rises', 'Tron: Legacy', New Cameras, More". Collider. Arhivirano s originala 21. 3. 2011. Pristupljeno 1. 11. 2011.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link). .

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Batman
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Batman&oldid=3558072"