Automatizacija
Automatizacija je interdisciplinarna grana tehnike i inžinjerska nauka koja obuhvata sve mjere za automatizaciju mašina i opreme da bi one bile u mogućnosti djelovati neovisno i bez suradnje ljudi[1]. Stepen automatizacije je veći, što su mašine i opreme samostalniji od ljudske intervencije. Kroz napredak u obradi signala, stepen automatizacije je znatno povećan. Pored izbjegavanja učešća ljudi u opasnim, napornim ili rutinske aktivnostima, automatizacija je doprinijela boljoj performansi mašina i sistema, smanjenju troškova osoblja kao i poboljšanju kvalitete proizvoda. Ljudska aktivnost je svedena uglavnom na rješavanje problema, nabavu građe, gotovih proizvoda, održavanja i sličnih poslova.
Historija automatizacije
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Važnost automatizacije tehnologije
[uredi | uredi izvor]Automatizacije je pomoćna disciplina u svim područjima tehnologije. Njene metode i rješenja su rezultat općeg posmatranja modela realnih fizičkih sistema.
- Za svaku fizičku veliičinu razvijene su metode mjerenja. To je dovelo do razvoja raznih senzora. Primjer: Mjerenje protoka pomoću Coriolisove sile.
- U svrhu kontrole izumljen je programabilni logički kontroler ili PLC.
- U svrhu regulacije istražuju se sva stanja regulacijske petlje odnosno zatvorenog kruga da bi se stekao stabilno reguliran proces. Pronalazak kontrolora za stabilan
- zatvoreni krug može trajati godinama. Jedan od primjera je kontrola telemanipulovanih robota pri mrtvom vremenu koja je trajala nekoliko
- decenija[2].
Metode automatizacije
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Ekonomska i društvena važnost
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ http://titan.fsb.hr/~mcipek/base/novosti/oa_pi_I_dio.pdf
- ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 7. 3. 2016. Pristupljeno 1. 9. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)