Al Battani

Rođenje	oko 858. Harran
Smrt	929. Qasr al-Jiss (Samara), današnji Irak
Etnicitet	Arap
Polje	Matematika, Astronomija, Astrologija
Utjecao/-la na	Abū al-Wafā', al-Bīrūnī, Copernicus
Utjecali na njega / nju	Ptolomej
Poznat(a) po	Kitāb az-Zīj, određivanju trajanja kalendarske godine

Abu'Abdulah Muhamed ibn Džabir ibn-Sinan al-Raki al-Harani as-Sabi' Al Battani (arapski: محمد بن جابر بن سنان البتاني) (Haran, danas Batani, Irak, 850. - u blizini Samare, 929.) bio je arapski^[1][2][3] astronom,^[4][5][6] astrolog i matematičar. Na zapadu je poznati i kao: Albategnius, Albategni ili Albatenius. Uveo je u upotrebu niz trigonometrijskih odnosa, a njegovo djelo Kitāb az-Zīj često su citirali mnogi srednjovjekovni astronomi, uključujući i Kopernika.^[7]

Al-Battani se ponekad naziva i Ptolomej Arapa^[8] te se smatra najvećim i najpoznatijim astronomom srednjovjekovnog islamskog svijeta.^{[9][10][11][12]}

Malo je podataka o životu al-Battānīja poznato osim o njegovom rodnom mjestu Harranu koje se nalazilo u blizini današnjeg grada Urfe (današnja jugoistočna Turska), u tadašnjoj Gornjoj Mezopotamiji, kao i slavi njegovog oca poznatog kao proizvođača naučnih instrumenata. Ibn Hallikan, islamski učenjak iz 13. vijeka izražava sumnju po pitanju njegove muslimanske vjere i ističe da njegov epitet as-Šabi sugerira moguće sabijsko porijeklo.^[13][14] Neki zapadni historičari tvrde da je on imao plemenito porijeklo kao arapski princ^[15] dok tradicionalni arapski biografi to ne spominju. Između 877. i 918/19, tokom tih preko četrdeset godina, Al Battani živio je u drevnom gradu Raqqa, na sjeveru centralne Sirije, bilježeći svoja astronomska promatranja. Kaže se da je umro dok se vraćao u Bagdad u tvrđavi zvanoj Kasr al-Hadr, koja je bila blizu grada Tikrita ili Samare,^[16] na području današnjeg centralnog Iraka.

Jedno od najpoznatijih dostignuća Al-Battanija u astronomiji bilo je određivanje solarne godine u trajanju od 365 dana, 5 sati, 46 minuta i 24 sekunde, pri čemu se ta njegova računica razlikuje od za samo 2 minute i 22 sekundeod danas precizno definisanog trajanja kalendarske godine.^[14]

Egipatski enciklopedista iz 12. vijeka Al-Kifti, u svojoj biografskoj historiji Ta'rīkh al-Ḥukamā, spominje doprinos al-Battanijevog napretka u astronomskom osmatranju i proračunima temeljenim na Ptolemejevom Almagestu.

Al-Battani je izmijenio neke rezultate Ptolomeja i sastavio nove tablice za Sunce i Mjesec koje su dugo prihvaćene kao autoritativne. Neka od njegovih mjerenja bila su tačnija od onih koje je Kopernik izveo mnogo vijekova kasnije, a neki to pojavu pripisuju položaju na kojem se Al-Battani nalazio a koji je bliže ekvatoru, tako da su ekliptika i Sunce, na višen položaju na na nebu te samim time manje podložni atmosferskom prelamanju. Al-Battani je primijetio da se smjer sunčeve apside, kako ju je zabilježio Ptolemej, mijenja.^[17]

Napisao je djelo Opus Astronomicum koje je 1537. štampano u knjizi Kretanje zvijezda (O kretanju zvijezda) (De Motu Stellarum). Djelo su na latinski preveli Platon Tiburtin i Melanchthon. Izvorni rukopis se čuva u Vatikanu.

Al-Battani je ponovno izračunao otklon ekliptike, nove vrijednosti za precesiju ravnodnevnice, dužinu godine i izradio zvjezdani katalog, kao i znamenite astronomske table Sabejske tabele (Kitāb al-Zīdž ili al-Zīdž al-Sābī). S tim tabelama je poboljšao Ptolomejeve izračune. Poboljšao je proračune Mjesečeve putanje i još nekoliko planeta. Predvidio je pomrčine Sunca i izdao vlastite teorije o pomrčini Mjeseca. Njegov kompendij astronomskih tablica je 1116. preveden na latinski, a u 13. vijeku na španski. Zidž je oko godine 1140. na latinski preveo Platon iz Tivolija.

U matematici je uveo upotrebu sinusa, vjerovatno nezavisno od Aryabhate I. Njegovo djelo sugerira da arapski pisci nisu sami prepisivali, nego su donosili i vlastite rezultate, dobro ovladavši drevnim grčkim i istočnjačkim metodama. Prenošao je niz trigonometrijskih izraza, kao što su :

${\displaystyle \mathrm {tg} \,a={\frac {\sin a}{\cos a}}\!\,,}$

${\displaystyle \sec a={\sqrt {1+\mathrm {tg} ^{2}\,a}}\!\,.}$

Također je riješio jednačinu sin x = a cos x i otkrio jednačinu:

${\displaystyle \sin a={\frac {a}{\sqrt {1+a^{2}}}}\!\,,}$

koji je aproksimacija sinusa oko tačke 0. Našao je druge trigonometrijske formule, kao npr.:

${\displaystyle n\sin a=m\sin(90^{\circ }-a)\!\,,}$

Koristio je al-Marvazijeve zamisli o tangentama i s njima razvio jednačine za izračun tangensa i kotangensa, s pomoću kojih je izradio tablice. Značajno je doprinio sfernoj trigonometriji.

Po njemu je imenovan krater Albatani (Albategnius) na Mjesecu.

• Dalen, Benno van (2007). "Battānī: Abū ʿAbd Allāh Muḥammad ibn Jābir ibn Sinān al‐Battānī al‐Ḥarrānī al‐Ṣābiʾ". u Thomas Hockey; et al. (ured.). The Biographical Encyclopedia of Astronomers. New York: Springer. str. 101–3. ISBN 978-0-387-31022-0. Eksplicitna upotreba et al. u: |editor= (pomoć) (PDF version)
• Weisstein, Eric W., Albategnius (ca. 858–929) iz ScienceWorld.
• Chisholm, Hugh, ur. (1911), Albategnius, Encyclopædia Britannica, (11. izd.), Cambridge University Press.