Al Capone
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Alphonse Gabriel Capone | |
|---|---|
| Rođenje | 17. januar 1899. New York City, SAD |
| Smrt | 25. januar 1947 (48 godina) Miami Beach, SAD |
| Potpis | |
 | |
Alphonse Gabriel Capone (17. januar 1899, Brooklyn, New York - 25. januar 1947. godine, Miami Beach, Florida) bio je američki kriminalac koji je ušao u historiju kao jedna od najpoznatijih ikona popularne kulture 20. vijeka.
Bio je četvrto dijete od devetero braće i sestara. Capone je uvijek bio krupan, pa je tako napustio školu u četvrtom razredu zato što ga je pretukao direktor. Capone je prije toga sam pretukao svog učitelja. Iako je živio u opasnom kvartu pokušao je ostati pošten, pa je u početku radio u slastičarni i knjižari. Nakon što mu je stariji brat Vincent otišao iz Brooklyna, Al se priključio James Street bandi. To je bila tinejdžerska banda koju je vodio Johnny Torrio. Sa 12 godina je postao član South Brooklyn Rippers bande, nakon što se preselio u Južni Brooklyn.
Sa 18 godina, šef mu je ponudio da radi u Howard Inn, restoranu na obali Coney Islanda. U ljeto 1917, dok je radio tamo, prišao je sestri Franka Galluccia i rekao joj: "Imaš divnu guzu, shvati to kao komplimen". Naravno njen brat je tražio Alovo izvinjenje, a kada mu je Al prišao, Galluccio je izvadio nož i razrezao Alov lijevi obraz. Otuda i naziv "Scarface" (Lice s ožiljkom). Capone je to poslije tumačio novinarima kao ranu zadobivenu u Francuskoj u Prvom svjetskom ratu. Capone naravno nikad nije bio regrutiran u vojsku niti se borio u Francuskoj. 1959. Galluccio je u jednom intervjuu izjavio da udarac nije bio dovoljno jak da obori Ala, pa je instinktivno povukao nož. Na Caponeovu nesreću, Galluccio je imao dobre veze, pa su se tako uz prisustvo Joea Masserie, Luckya Luciana i Yalea, rješili svi problemi između njih dvojice. Capone se morao izviniti Gallucciu zbog uvrede, a on je morao Alu platiti 1.000 $ zbog ožiljka.
1918. Al se zaljubio u Irkinju. Iako je bila skoro dvije godine starija od njega vjenčali su se iste godine. Mary (ili Mae kako su je neki zvali) uskoro je rodila Alberta Francusa Caponea.
Krajem 1918. godine Capone je pošao da prikupi dug za Yalea. Kada je vođa White Hand bande “Wild Bill“ Lovett saznao da Capone gnjavi jednog od njegovih ljudi odlučio ga je ubiti. Da bi ga spasio, njegov mentor Frankie Yale ga šalje Johnnyu Torriu u Chicago. Tamo je radio za “Big Jima“ Colosimoa i Torria. Torrio se posvađao sa svojim ujakom Colosimom zbog trgovine alkohola, koju mu je ovaj zabranio. Torrio i Capone su u vrijeme prohibicije alkohola u SAD uvidjeli da se mogu brzo obogatiti. Torrio je odlučio ukloniti svog ujaka. Sredio je da Colosimo bude prisutan kod jednog istovara robe iz kamiona. Nakon samo dva hica ujak je pao mrtav na zemlju mrtav. Ubica je bio Al Capone. Torrio je sad bio na samom vrhu čikaškog podzemlja, a Capone mu je bio desna ruka. Odlučili su preuzeti čitav grad, pa tako bande koje nisu htjele da se pokore bile su “primorane“.
Banda O'Banion se nije htjela pokoriti, pa su tako zaratili s Torriom i Caponeom. O'Banioni su smjestili Torria u bolnicu, i kada je nakon mjesec dana izašao, uzeo je 30 miliona $ i vratio se u Brooklyn. Tako je sa samo 26 godina Al postao šefom jedne od najvećih mafijaških porodica. Porodica je imala preko 1000 članova. Iako je Capone bio ubica, svodnik, utjerivač i trgovac alkoholom, javnost ga je voljela. Često je bio viđen u društvu političara, biznismena i filmskih zvjezdi. Ograničio je poslove na samo one koje je javnost volila - alkohol, kocku i žene. “Jer ako im daš što žele, neće ti suditi“, rekao je Al. Kad bi bio viđen na nekim kulturnim događajima, često su mu pljeskali i skandirali.
Capone je izgradio reputaciju strahopoštovanja, tako da mu ni jedna protivnička banda nije smjela parirati u reketaškom poslu. Capone je bio okružen ljudima koim je vjerovao, Frank Nitti, “Machine Gun“ McGurn, Tony “Joe Batters“ Accardo. Povjerenje je bilo sve što je Capone imao. To povjerenje koje je izgradio bilo je obostrano među njegovim ljudima. Ali i s tako dobrim povjerenjem u svoje ljude, na Ala je bilo izvršeno nekoliko neuspjelih atentata. Jedan takav bio je i od strane O'Banion bande. Nekoliko napadača došlo je ispred Alovog restorana sa sačmaricama i automatima. Ispalili su preko 1.000 metaka, ali se Al uspio sakriti na pod i izvuči bez ijedne ogrebotine. Kada su ga novinari pitali zna li ko je pucao, rekao je da je to vjerovatno bila njegova mušterija kojoj se nije svidjela hrana. Međutim Capone je znao da su ga izdala trojica njegovih ljudi John Scalise, Albert Anselmi i Hop Toad Giunta. On ih je pozvao na večeru s ostalim prijateljim i nakon jela uzeo palicu kojom im je razbio glave.
Par mjeseci prije ovoga Capone je organizirao jedan od najpoznatijih atentata u historiji mafije. Protivnička banda North Side koju je vodio Bugs Moran je sve više zadavala problema, pa je Al odlučio da ih zaustavi. Poznat kao Masakr na Valentinovo se desio 14. februara 1929. godine. Capone je poslao svoje ljude Moranu obučene kao policajce. Oni su bez ikakvih problema ušli i pobili šest protivničkih mafijaša i jednog slučajnog prolaznika. U javnosti je događaj odjeknuo i svi su pomislili na Caponea. Međutim on se i zato pobrinuo, pa je mjesec dana ranije otišao u Miami te je od tamo telefonom pričao s glavnim tužiteljem. Iako je imao i više nego čvrst alibi, privukao je previše pažnje. U to vrijeme FBI nije imao ovlasti koje danas ima, pa tako da su samo mogli osnovati porotu koja je poslala istražitelja da ispita Caponeov boravak u Miamiju. On je zaključio da je Al morao ležati u krevetu zbog jakog bronhitisa. Na zahtjev glavnog tužitelja FBI poslana je nova istražna ekipa koja je zaključila da je Capone posjećivao konjske utrke, krstario do Nassaua, planirao put do Biminia i da je svaki put viđen u dobrom zdravstvenom stanju.
Capone se 20. marta 1929. godine pojavio na svjedočenju pred glavnom federalnom porotom u Chicagu. Davao je iskaze sve do 27. marta kada je pušten kao slobodan čovjek. Međutim čim je napustio sudnicu uhapšen je od strane žalbenog suda i mogao se suočiti s kaznom od godine dana zatvora i 1.000 $ novčane kazne. Nakon što je platio 5.000 $ jamčevine odmah je pušten. Dana 17. maja 1929. godine Capone je uhapšen u Filadelfiji skupa sa svojim tjelohraniteljem, zbog nošenja oružja bez dozvole zbog čega je morao odslužiti godinu dana. Nakon devet mjeseci je pušten zbog dobrog ponašanja. Dana 28. februara 1930. godine Capone je morao opet u zatvor na šest mjeseci zbog neplaćanja sudskih troškova. Žalio se na tu odluku, ali mu je žalba poništena i poslan je u okružni zatvor Cook.
U međuvremenu je ministarstvo finansija spremalo optužnicu zbog utaje poreza. U optužnici su se pored Ala našli njegov brat Ralph “Bottles“ Capone, Jake “Greasy Thumb“ Guzik, Frank Nitti još neki Caponeovi saradnici. Dana 16. juna 1931. godine Capone je priznao utaju poreza i iskorištavanje prohibicije. Kasnije je izjavio da je imao dogovor sa sucem da će odležati samo 2,5 godine. Nakon novog suđenja 18. oktobra 1931. godine Capone je osuđen na 11 godina u federalnom zatvoru i 50.000 $ novčane kazne. Sudski troškovi su ga koštali 7.692 $ i morao je platiti 215.000 $ poreza. Zbog žalbe je poslan u okružni zatvor Cook, a nakon što je žalba odbijena, poslan je u Alcatraz, otok-kaznionicu blizu San Franciska. U Alcatrazu mu nije bilo nimalo lahko, iako je ima finansijsku pomoć izvana, i neke mafijaške prijatelje, bilo je nekoliko pokušaja da ga ubiju. Bio je uboden u leđa, bilo je pokušaja trovanja i davljenja.
16. novembra 1939. godine Capone je pušten nakon odsluženih sedam godina, šest mjeseci i 15 dana. Bolovao je od sifilisa koji je zaradio od prostitutki i koji nije bio lječen. Infekcija se proširila na čitavo tijelo, pa tako i na mozak. Liječen je u apartmanu u Miamiju. Međutim bio je toliko bolestan da je skoro cijelo vrijeme vegetirao. Nikad se više nije vratio u Chicago, jer nije bio mentalno sposoban da vodi porodicu. 1946. godine njegov psiholog i psihijatar su ustanovili da Al ima mentalne sposobnosti dvanaestogodišnjeg djeteta. Do smrti 25. januara 1947. godine Al je ostao uz svoju ženu i porodicu.
