Župa Vrbanja
Župa Vrbanja je bila srednjovjekovna administrativna jedinica u Donjim Krajima Kraljevine Bosne. Obuhvatala je područje sliva Vrbanje, do jugoistočnih vrhova Vlašića. Njen centar je bio u tvrđavi – gradu Kotor, a vjerovatno joj je pripadala i utvrda Zmajevac, kod Čelinca. Prema istim izvorima, vlastela obje ove župe je bila nevjerna bosanskom banu i na strani „hrvatskog gospodara Bapišića", odnosno, Mladena II Šubića i bana Babonića.
Pošto su Babonići još od 1287. vladali župom Zemljanik/Zemunik, a posjedovali su i župe Modran i Ukrinu (u Usori), pretpostavlja se da su vladali i župom Vrbanja, koja je u njihovom međuprostoru. Sjeveroistočne granice župe Vrbanja su bile na Vrbasu do Zvečaja, pa duž planina: Osmača, Tisovac, Čemernica. Prema istim izvorima, na jugu se graničila sa Župom Mel, u srednjem toku Ugra.[1]
Kotor se spominje u povelji od 2. aprila 1412, kojom ga Hrvoje Vukčić Hrvatinić prepisuje svojoj ženi Jeleni kao jamčevinu za ranije pozajmljeni novac. Kao svjedok tog čina navodi se vojvoda Pripko "iz Vrbanje".
Kotor je bio najomiljenije prebivalište hercega Hrvoja, a u njemu je i umro. Ostaci kotorske kule i tamnice iznad naselja Kotor (u današnjem Kotor-Varoši) su u relativno dobrom stanju, ali je savremeni nemar društva prema ovoj ostavštini Hrvoja Vukčića Hrvatinića primjer nebrige i nepoštivanja vlastite prošlosti.
- Napomena: Dio ostataka grada Kotora su na Privremenoj listi nacionalnih spomenika kulture nadležnih državnih institucija.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Ferdo Šišić (1902): Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350.-1416.). Matica hrvatska: 4, Zagreb; Јелена Мргић-Радојчић (2002): Доњи Краји – Крајина средњовековне Босне. Филозофски факултет, Београд, ISBN 868026959X.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Ferdo Šišić, Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba (1350.-1416.), Matica hrvatska 4, Zagreb 1902.
- Јелена Мргић-Радојчић, Доњи Краји – Крајина средњовековне Босне, Филозофски факултет, Београд 2002.