Šipovljani
Šipovljani | |
---|---|
(naselje) | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°20′59″N 16°24′15″E / 44.3497°N 16.4042°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Kanton 10 |
Općina | Drvar |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 478 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Pozivni broj | (+387) 34 |
Matični broj | 151734[1] |
Matični broj općine | 11614 |
Šipovljani su naseljeno mjesto u općini Drvar, Bosna i Hercegovina.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Ime sela potiče od mnoštva šipaka. Selo je razbijenog tipa i dijeli se na krajeve: Nagrađe, Vaganac, Drobnjak, Pod Brinom, Zavođe, Grana, Podovi (Nad Brinom), Uvale (Potkoritnjača).
Najvećim delom Šipovljani leže u kotlini rijeke Unac, dok se jednim dijelom uzdiglo na tavanastu visoravan sa desne strane rijeke. Selo na istoku dopire do najvišeg vrha Klekovače, na jugu je omeđen potokom Visućica, na sjeveru teče potok Drobnjak. Sa zapada zatvaraju vidik Jedovnik, Pačarizova kosa, i Cicibor. Teren u ovm selu raznovrstan je: od niskih župnih do najviših planinskih. Stoga su radne zemlje vrlo različitih položaja. Selo je puno i izvora i ne oskudijeva u vodi. Vode su: Unac, Visućica, Ravni Potok, Šarić, Drobnjak. Ravni Potok izvire ispod Sklopića, Šarić ispod Pačarizove Kose i utiču obadvoje u Visućicu. Drobnjak postaje iz dva manja potočića: Jareta i Točkova. Oni se kod Majdana sastaju i dobivaju ime Drobnjak. koji se uliva u Unac. Osim tih potoka ima u selu dosta izvora: Zaspa, Vrbica, Točak, Točak pod Gradinom, Tomasovića Vrelo, Kavurovac, Radanka, Bajića Točak, Točak Košpića, Kupano vrelo. Jedino u dijelu sela Podovi nema žive vode.[2]
Historija
[uredi | uredi izvor]Na teritoriji Šipovljana se nalaze arheološki tragovi iz raznih perioda. Na prvom mjestu treba spomenutu gradinu na istoimenom brdu, odmah povrh brda Visuća. Utvrđeno je da se ispod te gradine nalazilo manje rimsko naselje, jer su arheolozi registrovali "rimsko groblja" sa upotrebom ranijih rimskih spolija.[3]
Tu je i srednjovekovni Visuć grad, podignut na strmoj kamenitoj litici, još uvijek je dobro očuvan. Istorijski izvori ne spominju grad pod tim imenom, ali se zato spominje grad Unac. Na Raljevinama, takođe pored grada Visuća, ima Crkvina, gdje se raspoznaju temelji omanje crkve. I u sklopu, na Ocrkavlju, bila je nekada crkva sa dosta zida i obrušenog kamena. Kad je narod na tom mjestu htio podići novu crkvu, spahija Osmanbeg Kulenović je zabranio gradnju, a sav stari kamen odvezao i ozidao njime svoj čardak.[2]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Sastav stanovništva – naselje Šipovljani | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
Osoba | 478 (100,0%) | 998 (100,0%) | 934 (100,0%) | 885 (100,0%) | |||
Srbi | 474 (99,16%) | 982 (98,40%) | 807 (86,40%) | 876 (98,98%) | |||
Nisu se izjasnili | 3 (0,628%) | – | – | – | |||
Hrvati | 1 (0,209%) | 1 (0,100%) | 2 (0,214%) | 2 (0,226%) | |||
Jugoslaveni | – | 12 (1,202%) | 119 (12,74%) | – | |||
Ostali | – | 3 (0,301%) | 5 (0,535%) | 1 (0,113%) | |||
Crnogorci | – | – | 1 (0,107%) | 5 (0,565%) | |||
Bošnjaci | – | – | – | 1 (0,113%)1 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 18. 9. 2015.
- ^ a b Petar Rađenović, 1933 -UNAC
- ^ Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -Bosna i Hercegovina u antičko doba
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Zvanični sajt općine Drvar Arhivirano 20. 11. 2015. na Wayback Machine