Pangea

Pangea ili Pangaea (grčki Παγγαία - svezemlje) je naziv za superkontinent koji je postojao tokom era paleozoika i mezozoika prije nego što je proces tektonike ploča odvojio kontinente u njihovu trenutnu konfiguraciju. Ime je skovao Alfred Wegener, vodeći zagovaratelj pomicanja kontinenata iz 1915. godine.

Kontinenti su se očigledno spojili u jedinstvenu Pangeju prije oko 300 Ma (milona godina), uzrokovavši izdizanje nekoliko istaknutih planinskih lanaca procesom orogeneze. Nekoliko takvih lanaca još postoji iako su tokom vremena postali zbog erozije mnogo niži. Savršeni primjeri tih planina jesu Apalači na istoku Sjeverne Amerike, Atlas gorje u Sjevernoj Africi i Ural u Evroaziji. Plašt ispod nekadašnjeg Pangejinog položaja ostao je vrlo vruć čak i nakon koalizije, te su stoga konvekcijske struje unutar podložne magme gurale središte superkontinenta prema gore. Zbog toga je područje na kojem se danas nalazi afrički kontinent bilo smješteno desetke metara poviše okolnih kontinenata.

Pangea je bila kopnena masa u obliku slova C koja se prostirala preko ekvatora. Vodeno tijelo koje se nalazilo zatvoreno unutar tog polumjeseca nazvano je more Tetis. Zbog Pangejine masivne veličine unutrašnje regije vjerojatno su bile vrlo sušne zbog nedostatka padavina. Veliki superkontinent je naposljetku terestričkim životinjama omogućio slobodnu migraciju cijelim putem od Južnog do Sjevernog pola.

Ogromni okean koji je nekoć okruživao superkontinent Pangeu nazivao se Panthalassa. Čini se da se Pangea razlomila oko 180 Ma u jurskom razdoblju, prvo na dva superkontinenta (Gondvanu na jugu i Lauraziju na sjeveru), a nakon toga na današnje kontinente.

Pangea nije bila prvi superkontinent. Prema dostupnim dokazima naučnici su rekonstruisali Pangejinu prethodnicu nazvanu Pannotia, koja se formirala oko 600 Ma, a podijelila nekih 50 miliona godina kasnije. Drugi kontinent Rodinia očigledno se formirao prije približno 1,100 Ma, a podijelio prije 750 Ma.