Burgas

Burgas; Бургас
	; Grb
	; Grb
	Koordinate: 42°30′N 27°28′E / 42.500°N 27.467°E
Država	Bugarska
Oblast	Burgas
	Vlast
- Gradonačelnik	Dimitar Nikolov
Visina	30
	Stanovništvo (2007)
- Grad	229 250
Vremenska zona	EEST (UTC+2)
Poštanski broj	8000
Pozivni broj	056
	Službena stranica Stranice grada Burgasa
Karta
	Burgas

Burgas (bugarski: Бургас) je četvrti grad po veličini u Bugarskoj (drugi na moru sa 229 250 stanovnika) i turističko središte na Crnomorskoj obali. Grad je središte istoimene bugarske oblasti.

Grad se nalazi na najzapadnijoj točci Crnog mora, u velikom Zaljevu Burgas, sa kopna je okružen jezerima; Vаja, Аtanasovsko i Маndrensko. Burgas je najveća i najvažnija bugarska morska luka. Danas je ključno privredno, kulturno i turističko središte jugoistočne Bugarske, sa međunarodnim aerodromom koji povezuje brojna turistička naselja na južnoj obali Bugarske.

Historija

Burgas je nasljednik drevnog grčkog grada Pirgos (grčki: Πύργος), kojeg su osnovali kolonisti iz Apolonije (današnji Sozopol) kao vojnu i osmatračku misiju drugih važnih naselja u toj regiji - Mesembriji. Današnji grad Burgas, prostire se na temeljima Pirgosa, ali i još tri drevna naselja: Castritiona, Skafide i Rosokastrona.

Datoteka:Burgas1-ngurev.JPG

Burgas

Za vrijeme vladavine Rima, Burgas je nosio ime Deultum, i bio je osnovan kao naselje rimskih vojnih veterana za cara Vespazijana. U srednjem vijeku, izgrađena je mala utvrda nazvana Pirgos (grčki: Πύργος znači toranj). Tek od 17. stoljeća naselje se zove Ahelo-Pirgas. Ovo naselje je kasnije preimenovano u Burgas. Ranih 1800-tih stanovništvo Burgasa se smanjilo nakon učestalih pljački i razbojstava koje su nad njima vršili razbojnici kurdžali.

Sredinom 19. st. privreda grada se oporavila, zahvaljujući brodogradnji i izvozu žitarica.^[1] U vrijeme oslobođenja Bugarske od otomanske vlasti (1885), to je bilo malo naselje sa svega oko 3 000 stanovnika, od kojih su većina bili Grci uz Armence, Turke, Židove i Bugare. Nakon toga počeo je nagli razvoj Burgasa u suvremeni evropski grad. Podignuta je rafinerija i pogoni kemijske industrije, pored grada otvoreni su rudnici željeza i solane.

Datoteka:Burgas2-ngruev.JPG

Gradska arhitektura

Privreda

U 19. st., sa povećanjem pomorskog prometa u Crnom moru, Burgas je postao značajna luka. Izgradnjom željezničke pruge Solun-Istanbul značaj luke je opao, jer je većina njenog tadašnjeg prometa bila usmjerena prema lukama na jugu Crnog mora; Istanbulu, Trabzonu i drugim.1903 izgrađena je željeznička pruga do Burgasa, tako da je ponovno porastao promet u luci.

Danas je luka grada Burgasa najveća u Bugarskoj i značajan faktor u lokalnoj privredi. Burgas je i univerzitetski grad sa 6 000 studenata. U Burgasu djeluju konzularna predstavništva nekoliko zemalja; Turske, Bjelorusije, Rumunjske, Rusije i Ukrajine.