Zajednica zemalja portugalskog jezika

CPLP je osnovan 1996 godine sa sedam država: Angola, Brazil, Zelenortska Republika, Gvineja Bisau, Mozambik, Portugal i Sveti Toma i Princip. Istočni Timor se pridružio zajednici 2002 nakon što je dobio nezavisnost od Indonezije.

Države članice:

• Angola
• Brazil
• Zelenortska Republika
• Istočni Timor
• Gvineja Bisau
• Mozambik
• Portugal
• Sveti Toma i Princip

Države promatračice:

• Macau (Instituto Internacional de Macau)

U zemljama gdje je službeni jezik portugalski živi 223 milijuna ljudi. Teritorij koji CPLP pokriva je velik 10,742,000 km,2. Otkad je CPLP osnovan pomogao je riješiti probleme u Svetom Tomi i Principu i Gvineji Bisau uzrokovanih državnim udarom. Zajednica je pomogla riješiti ekonomske i demokratske probleme u te dvije zemlje. Vođe CPLP-a vjeruju da će mir u Angoli i Mozambiku i nezavisnost Istočnog Timora pomoći daljnjem razvoju i jačanju Zajednice.

Na čelu CPLP-a je Izvršni tajnik koji je odgovoran za izradu i provedbu projekata Zajednice. Nalazi se u Lisabonu u Portugalu. Izvršni tajnik ima mandat od dvije godine. Zajednicu većinom financiraju države članice.

• CPLP-ov HIV-SIda Program – stvoren da pomogne 5 afričkih članica
• Centar za razvoj poduzetničkih sposobnosti – utemeljen u mjestu Luanda, Angola
• Centar za razvoj javne administracije – utemeljen u mjestu Maputo, Mozambik
• Centar za Istočnotimorske službene jezike
• Conferencija o malariji – održat će se u Svetom Tomi i Principu
• Cenzus portugalskog jezika
• Digitalna škola i sveučilište
• Izborna misija u Gvineji Bisau
• Hitan projek za potporu obvnove institucija u Gvineji Bisau
• Obnova Istočnotimorskog sudstva i administracije
• Borba protiv siromaštva i gladi

Osam država portugalskog govornog područja potpisala su sporazum o prekograničnom kretanju njihovih stanovnika, kao i prava na medicinsku skrb i boravak. Zamisao o zajedničkom državljanstvu je propala zato što se nisu slagali Mozambik i Angola. Statut koji je već na snazi između Brazila i Portugala bi pružao jednaka civilna i politička prava za stanovnike bilo koje od država članica CPLP-a.

Neki Galicijanci iz autonomne pokrajine Galicije u Španjolskoj žele sudjelovati u ovoj zajednici zato što je njihov jezik, galicijski, blisko povezan s portugalskim (praktički je galicijski dijalekt portugalskog). Sličan slučaj se dogodio i u Istočnom Timoru. Istočni Timor je prije nezavisnosti imao status promatrača.

Kad je CPLP osnovan, Ekvatorska Gvineja je zatražila status promatrača. Ekvatorska Gvineja ima neka područja u kojima se govori kreolski portugalski, a i kulturno je vezana sa Portugalom i Svetim Tomom i Principom. Isto tako zemlja surađuje sa afričkim državama portugalskog govornog područja i Brazilom u obrazovanju. Na summitu u srpnju 2004 u Republici Sveti Toma i Princip je dogovoreno da se Ekvatorska Gvineja u skoro vrijeme primi u CPLP kao promatrač. Maroko i Macau su također zainteresirani za status promatrača.

Instituto Internacional de Macau iz Macaa ima status promatrača u Zajednici. Njegov je cilj da upozna mladež Macaa sa narodima i kulturom članica CPLP-a, tako da učvrsti svoj identitet teritorija unutar Kine

• luzofonija

• Službena stranica CPLP-a (na portugalskom)
• Seminário da CPLP Arhivirano 2004-03-19 na Wayback Machine-u - Kultura i razvoj CPLP-a (na portugalskom)