Svetodmitarski dohodak
Svetodmitrovski dohodak je daća koji su Dubrovčani plaćali raškim vladarima u iznosu od 2.000 perpera za slobodu trgovanja po njihovim zemljama.[1]
Isplaćivan je od 1268. godine za vrijeme vladavine Uroša I na Miholjdan (29. septembar), dok je za vrijeme kralja Dragutina rok isplate prenesen na Mitrovdan (8. novembar). Mitrovdan je hrišćanski pravoslavni praznik posvećen Dimitriju Solunskom, a slavi se 26. oktobra.
Situacija je postala nejasna poslije slabljenja srpske centralne vlasti. Ugarski kralj Ludovik I Veliki je, nakon potpisivanja Zadatskog mira, kojom je preuzeo dalmatinsku obalu, a Dubrovnik postao ugarski vazal, tražio da mu se isplaćuju Svetodmitarski i oba Stonska dohotka. Isplaćivan mu je samo bosanski dio Stonskog dohotka od 500 perpera. [2]
Nakon raspada srpske države u XIV stoljeću Dubrovčani su isticali kako je dohodak vezan za srpsko posjedovanje Konavala, Dračevice i Trebinja.[2]
Po odobrenju cara Uroša Nejakog Svetodimitarski dohodak preuzimao Vojislav Vojinović a zatim i njegova udovica Goislava. Nakon što je preuzeo cjelokupne posjede Vojnovića, Nikola Altomanović je tražio da mu se isplati ovaj dohodak, što je Dubrovačka Republika odbila. Tek poslije smrti cara Uroša Nejakog Dubrovčani su 1372. god. sklopili mir sa Nikolom Altomanovićem i isplatila mu 2.000 perpera. Slomom Altomanovića, teritorije u zaleđu preuzeli su Balšići, pa je njima 1377. god isplaćen dohodak. Teritorije Konavala, Trebinja i Dračevice uskoro je preuzeo bosanski ban Tvrtko I Kotromanić. Kako se proglasio za kralja Srba i Bosne njemu je pripalo isplaćivanje dohotka, koje su naslijedili svi kasniji bosanski kraljevi, sve do pada pod osmansku vlast. [3] O tome je Tvrtko I izdao povelju Dubrovčanima 1378. god. Dohodak je isplaćivan sve do pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine.[4]
Izvori
uredi- ↑ „Dženan Dautović, Enes Dedić: Povelja kralja Tvrtka I Kotromanića Dubrovniku”. ANUBiH, Godišnjak knjiga 45, Sarajevo, 2016.. Arhivirano iz originala na datum 2023-10-30. Pristupljeno 9. 2. 2023.
- ↑ 2,0 2,1 „Danak Dubrovačke Republike u srednjem vijeku”. Istorijska biblioteka, 2021.. Pristupljeno 9. 10. 2023.
- ↑ „Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni”. ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961.. Arhivirano iz originala na datum 2023-10-30. Pristupljeno 9. 2. 2023.
- ↑ „Svetozar Ćorović: Istorija srpskog naroda - Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države”. INTERNET IZDANJE IZVRŠNI PRODUCENT I POKROVITELJ Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus Beograd, novembar 2001. Pristupljeno 9. 2. 2023.