Sudska vlast

Sudska vlast ili pravosuđe je jedna od tri nivoa vlasti. Posao sudske vlasti jeste da interpretira zakone koje je donijela legislativa (zakonodavna vlast). Sastoji se od posebnih institucija - sudova - koji tumače zakone, najčešće u sporovima između pojedinaca, odnosno pojedinaca i države. Odluke sudova su obavezujuće za izvršnu, i nešto rjeđe, zakonodavnu vlast. U liberalnim demokratijama sudska vlast treba da ima apsolutnu neovisna od ostalih grana vlasti. U SAD-u (kao najdemokratičnijoj zemlji na svijetu), sudska vlast je odvojena od ostale dvije i postoji u obliku Vrhovnog Suda (The Supreme Court). Neki teoretičari debatuju da izvršna vlast ima uticaja na američki Vrhovni Sud jer predsjednik lično bira sudije. Međutim, protuargumenti su da predsjednik ima pravo da bira sudiju tek kada jedan od njih umre (sudije u Vrhovnom Sudu SAD-a rade doživotno) i da nema pravo smjenjivati sudije koje rade.

Primjer gdje u liberalnoj demokratiji imamo mješanje nivoa vlasti je u Velikoj Britaniji. Naime, u vladi Velike Britanije, postoji mjesto za Lorda Savjetnika (Lord Chancelor), koji je ujedno i najstariji politički organ u Velikoj Britaniji (osnovan je prije 1000 godina). Problem je u tome što je on glavni u sudstvu (ima pravo da bira i otpušta sve sudije u V.B.), sjedi u parlamentu (zakonodavna vlast), i ima mjesto u vladi (izvršna vlast). Teorijski, on ima veću političku moć od premijera (ima i veću platu). Ovaj problem muči Britansku političku javnost već neko vrijeme. Velika Britanija kao jedna od prvih država liberalne demokratije sebi ne smije dopustiti to miješanje. Međutim, pošto su Britanci tradicionalisti postoje problemi (isto kao i sa Eurom). U posljednje vrijeme Toni Bler obećava da će ukinuti funkciju Lorda Savjetnika i da će na njegovo mjesto postaviti britanski Vrhovni Sud. Protu argumenti su: tradicija i veliki troškovi za izgradnju vrhovnog suda itd.