[go: up one dir, main page]
Wikipedija

Sherlock Holmes Baffled

Sherlock Holmes Baffled (sh. Sherlock Holmes zbunjen) je američki kratki crno-bijeli nijemi film snimljen 1900. godine u režiji Arthura Marvina. Sastoji se od jedne jedine scene koja traje 30 sekunda i u kojoj naslovni protagonist - Sherlock Holmes - bez uspjeha pokušava zaustaviti provalnika koji mu pljačka kuću oboružan mogućnošću magičnog nestanka. Film je snimljen 1900. godine, ali je patentiran tek 1903. godine.[2]. Danas je najpoznatiji po tome što predstavlja prvi prikaz Sherlocka Holmesa na filmu, mediju gdje će postati jedan od najpopularnijih, odnosno prema nekima najpopularniji lik. S druge strane, film je, s obzirom na svoju kratkoću, manje temeljen na djelima Arthura Conana Doylea, a više parodija popularnog detektiva, odnosno izlika za prikaz trikova sa zaustavljenim kadrom. Brzo je postao opskuran, te tumači uloga do danas nisu identificirani. Dugo se smatrao izgubljenim, sve dok nije pronađen 1968.

Sherlock Holmes Baffled
Scena u kojoj Holmes susreće lopova.
RežijaArthur Marvin
FotografijaArthur Marvin
DistribucijaAmerican Mutoscope and Biograph Company
Datum(i) premijere
1900 (1900)
[1]
Trajanje30 sek.
Zemlja Sjedinjene Države
Jeziknijemi

Radnja

uredi

Holmes ulazi u svoj salon i zatječe provalnika na djelu, ali tokom suočavanja s njim biva iznenađen kad provalnik iščezne. Holmes u početku pokušava zanemariti čitav događaj zapalivši cigaru, ali nakon što se lopov opet pojavi, pokušava od njega vratiti vreću s ukradenim stvarima, izvlači pištolj iz džepa i puca na uljeza, koji opet nestaje. Nakon što Holmes vrati svoje stvari, vreća nestaje iz njegove ruke i pojavljuje se u ruci provalnika, koji brzo nestane kroz prozor. U ovom trenutku film se naglo završava, prikazujući "zbunjenog" Holmesa.[3][4]

Produkcija

uredi
 
Reklama za mutoskop iz 1899.

Film je producirala kompanija American Mutoscope and Biograph Company (AMBC) i namjera je bila da se prikazuje na mutoskopu, ranom uređaju za prikazivanje pokretnih slika koji je 1894. patentirao Herman Casler.[5] Poput Edisonovog kinetoskopa, mutoskop nije projicirao na ekranu i film je mogla gledati samo jedna osoba u jednom trenutku. Jeftiniji i jednostavniji od kinetoskopa, sistem koji je promovirala Američka mutoskopska kompanija ubrzo je postao dominantan u poslu s mašinama na novčić.[6]

Mutoskop je radio na istom principu kao i folioskop: pojedinačne sličice, odštampane na fleksibilnim karticama koje su prikačene za kružno jezgro, okretale su se ručicom.[7] Kartice su osvjetljavale sijalice smještene unutar mašine, a taj sistem izumio je Marvinov brat Henry, jedan od osnivača AMBC-a. Ranije mašine oslanjale su se na reflektiranu prirodnu svjetlost.[8]

Kako bi se izbjeglo kršenje Edisonovog patenta, AMBC-ove kamere u periodu od 1895. do 1902. koristile su široki film (68 mm), s veličinom slike od 5.08 x 6.35 cm, što je 4 puta veće u odnosu na Edisonov 35-milimetarski format.[9] AMBC-ovi filmovi nisu bili unaprijed perforirani, već je sama kamera zupcima bušila rupe sa svake strane sličice dok je film išao brzinom od 30 sličica u sekundi.[10][11] Dužina rolne Zbunjenog Sherlocka Holmesa iznosila je 86.56 m, dajući mu trajanje od 30 sekundi (iako bi to u praksi variralo, zbog ručnog pokretanja mutoskopa).[12]

Režiser i snimatelj ovog filma jest Arthur W. Marvin (maj 1859 – 18. januar 1911), kamerman u AMBC-u.[13] Marvin je završio preko 418 kratkih filmova između 1897. i 1911. i bio je poznat po snimanju vodviljskih zabavljača. Kasnije je postao poznat kao kamerman u ranim nijemim filmovima D. W. Griffitha.[13]

AMBC-ovi filmovi prije 1903. bili su uglavnom tzv. filmovi aktuelnosti (dokumentarni snimci stvarnih osoba, mjesta i događaja), ali je Zbunjeni Sherlock Holmes primjer njihovog ranog komično-pripovjedačkog filma, koji je snimljen u kompanijinom studiju u Broadwayu.[4] Prema Priručniku o Sherlocku Holmesu, autora Christophera Redmonda, film je snimljen 26. aprila 1900.[14] Julie McKuras navodi da je film izdan u maju iste godine.[4] Uprkos tome što se prikazivao, film je registriran tek 24. februara 1903. i ovaj se datum vidi na kartici o autorskom pravu.[15] Povremeno sugeriranje da film datira iz 1905. vjerovatno je rezultat miješanja ovog filma s Vitagraphovim filmom Avanture Sherlocka Holmesa ili Zarobljen radi ucjene.[16]

Ponovno otkriće filma

uredi

Za film se mnogo godina pretpostavljalo da je izgubljen sve dok Michael Pointer, historičar filmova o Holmesu, 1968. nije identificirao ispis na papiru u arhivu Kongresne biblioteke.[17] Pošto do 1912. filmovi nisu bili zaštićeni autorskim pravima, filmske kompanije prilagale su ispise na papiru želeći registrirati svoje proizvode. Ovi ispisi rađeni su na papiru osjetljivom na svjetlost iste širine i dužine kao i filmska traka i razvijani su kao fotografija zamrznutog kadra. I Edisonova kompanija i AMBC predavale su čitave filmove u ovom obliku i upravo ih je tako najviše sačuvano.[18]Zbunjeni Sherlock Holmes naknadno je prebačen na 16-milimetarski film u zbirci u Kongresnoj biblioteci.[19]

Analiza

uredi
Kompletan snimak filma

Zaplet ovog filma nije u vezi s tzv. kanonom Sherlocka Holmesa; vjerovatno je Holmesovo ime ovdje upotrijebljeno čisto iz razloga što je bilo poznato publici.[20] Snimljen iz samo jedne tačke gledišta, namjera mu je vjerovatno bila da posluži kao primjer za osnovne filmske trikove i specijalne efekte, naročito za stop-trik, koji je najprije razvijen 1896. u filmu francuskog režisera Georgesa Mélièsa.[21]

Zbunjeni Sherlock Holmes predstavlja prvi pokušaj u primjetnom trendu ranih filmaša da prikažu lik kao smiješnu figuru; u ovom slučaju ponešto neugledno odjeveni Holmes ostaje "zbunjen" od strane provalnika, što je u suprotnosti s detektivskim sposobnostima njegovog književnog imenjaka.[4] William K. Everson u knjizi Detektiv na filmu primijetio je da Zbunjeni Sherlock Holmes, kao i ostali nijemi detektivski filmovi, "pati od teškoće što nije u mogućnosti sprovesti produžena ispitivanja ili usmeno zaključivanje... naglasak je više bio na misteriji ili na fizičkoj akciji nego na istraživanjima izvedenim na osnovu književnog djela".[22] Tek je Sherlock Holmes Williama Gillettea iz 1916. bio pokušaj ozbiljnije adaptacije Doyleovog lika.[23] Pointer je sugerirao da su izgled i kostim anonimnog glumca u Zbunjenom Sherlocku Holmesu imitacija Gilletteovog prikaza Holmesa na pozorišnim daskama.[24] Gilletteova drama Sherlock Holmes debitirala je na Broadwayu 6. novembra 1899.[25]

U Pointerovom izvještaju o otkriću filma 1968. navedeno je da je ovo "rani trik-film, očito napravljen za gledanje na mutoskopu... Iako sićušno, trivijalno djelo, ima historijski značaj kao najranija upotreba Sherlocka Holmesa u filmu".[17][26] U dodatku na ovo, uključivanje lika (Holmesa) čini ovaj film prvim poznatim detektivskim filmom.[3][27] Postavljeno je mišljenje da je Holmes postao najproduktivniji lik u historiji filma.[14]

Reference

uredi
  1. ↑ Redmond, Christopher (1993). A Sherlock Holmes Handbook. Toronto: Dundern Press. str. 164. ISBN 978-1-55488-446-9. 
  2. ↑ Nollen, Scott Allen (1996). Sir Arthur Conan Doyle at the Cinema. Jefferson, North Carolina: McFarland & Co. str. 249. ISBN 978-0-7864-0269-4. 
  3. ↑ 3,0 3,1 Jon Tuska, The Detective in Hollywood, "Doubleday", New York, 1978, str. 1. ISBN 978-0-385-12093-7.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Julie McKuras, "100 Years Ago: Sherlock Holmes Baffled", Friends of the Sherlock Holmes Collections Newsletter (Minneapolis: Friends of the Sherlock Holmes Collections, Biblioteke Univerziteta Minnesote), decembar 2000, 4 (4): 2.
  5. ↑ Paul C. Spehr, "Unaltered to Date: Developing 35mm Film" u: John Fullerton i Astrid Söderbergh Widding, Moving Images: From Edison to the Webcam, "John Libbey & Co.", Sydney, 2000, str. 17. ISBN 978-1-86462-054-2.
  6. ↑ Anthony Slide, The New Historical Dictionary of the American Film Industry, "Scarecrow Press", Lanham, Maryland, 1998, str. 22. ISBN 978-0-8108-3426-2.
  7. ↑ Charles Musser, The Emergence of Cinema: The American Screen to 1907, "University of California Press", Berkeley, 1994, str. 176. ISBN 978-0-520-08533-6.
  8. ↑ Gordon Hendricks, "Beginnings of the biograph: the story of the invention of the mutoscope and the biograph and their supplying camera", Beginnings of the American Film, "University of California Press", Berkeley, 1964, str. 60.
  9. ↑ David Bordwell, Janet Staiger, Kristin Thompson, The Classical Hollywood cinema: Film Style & Mode of Production to 1960, "Routledge", London, 1988, str. 265. ISBN 978-0-415-00383-4.
  10. ↑ Billy Bitzer, "The 'Biograph' Camera", The Operating Cameraman, "Society of Camera Operators", Toluca Lake, proljeće 1995.
  11. ↑ Charles Musser, The Emergence of Cinema: The American Screen to 1907, "University of California Press", Berkeley, 1994, str. 303-313. ISBN 978-0-520-08533-6.
  12. ↑ Steven Doyle, David A. Crowder, "Sherlock Holmes for Dummies", "John Wiley & Sons", Hoboken, New Jersey, str. 26. ISBN 978-0-470-48444-9.
  13. ↑ 13,0 13,1 Robert M. Henderson, D. W. Griffith: His Life and Work, "Oxford University Press", Oxford, 1972, str. 36. ISBN 978-0-8240-5763-3.
  14. ↑ 14,0 14,1 Christopher Redmond, A Sherlock Holmes Handbook, "Dundern Press", Toronto, 1993, str. 164. ISBN 978-1-55488-446-9.
  15. ↑ Scott Allen Nollen, Sir Arthur Conan Doyle at the Cinema, "McFarland & Co", Jefferson, Sjeverna Karolina, 1996, str. 249. ISBN 978-0-7864-0269-4.
  16. ↑ Avanture Sherlocka Holmesa ili Zarobljen radi ucjene Arhivirano 2011-09-08 na Wayback Machine-u na BFI.org.
  17. ↑ 17,0 17,1 Michael Pointer, "Earliest Holmes film", Sherlock Holmes Journal (Društvo Sherlocka Holmesa u Londonu), ljeto 1968, 8 (4): 138–140.
  18. ↑ Zbirka papirnih ispisa filmova u Kongresnoj biblioteci, Kongresna biblioteka, Washington, D.C.
  19. ↑ "Mary Pickford Theater screening archive: Sherlock Holmes: Silent to Sound", Kongresna biblioteka, Washington, D.C., 18. januar 2000.
  20. ↑ Thomas M. Leitch, Film Adaptation and its Discontents, "JHU Press", Baltimore, 2007, str. 260. ISBN 978-0-8018-8565-5.
  21. ↑ Elizabeth Ezra, Georges Méliès: the birth of the auteur, "Manchester University Press", Manchester, 2000, str. 15. ISBN 978-0-7190-5396-2.
  22. ↑ William K. Everson, The Detective in Film, "Citadel Press", Secaucus, New Jersey, 1972, str. 4. ISBN 978-0-8065-0448-3.
  23. ↑ Nickianne Moody, "Crime in Film and on TV" u: Martin Priestman, The Cambridge Companion to Crime Fiction, "Cambridge University Press", Cambridge, 2003, str. 228. ISBN 978-0-521-00871-6.
  24. ↑ Michael Pointer, The Public Life of Sherlock Holmes, "Drake Publishers", London i Vancouver, 1975, str. 31. ISBN 978-0-87749-725-7.
  25. ↑ Martin Banham, British and American playwrights Volume 5 (1750-1920): Plays by William Gillette, Rosemary Cullen, Don B. Wilmeth, "Cambridge University Press", Cambridge, 1983, str. 30. ISBN 978-0-521-28431-8.
  26. ↑ Leslie S. Klinger, "The Search for Sherlock Holmes on the Screen" Arhivirano 2011-06-10 na Wayback Machine-u, Baker Street Journal (Zionsville, Indiana: Steven Doyle).
  27. ↑ Jim Harmon, Radio Mystery and Adventure and Its Appearances in Film, Television and Other Media, "McFarland & Company", Jefferson, Sjeverna Karolina, 2003, str. 176. ISBN 978-0-7864-1810-7.

Vanjske veze

uredi
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sherlock_Holmes_Baffled&oldid=41829237