Senusret II

Senusret II
Vladavina	1897. pne. do 1878. pne.
	;
	;

Khakeperre Senusret II bio je četvrti faraon Dvanaeste dinastije Egipta. Vladao je od 1897. pne. do 1878. pne.. Piramida mu je sagrađena u El-Lahunu.

Senusret II je pokazivao veliki interes za oblast oaze Faiyum i počeo rad na velikom sistemu za navodnjavanje putem kanala od Bahr Yusufa kroz Jezero Moeris. Radi toga je sagradio branu kod El-Lahuna i mrežu odvodnih kanala. Namjera mu je bila povećati količinu obradive zemlje. Važnost ovog projekta je naglašena odlukom Senusreta II da kraljevsku nekropolu premjesti iz Dahshura u El-Lahun gdje je sagradio svoju piramidu. Ova lokacija će poslije biti političko središte Egipta u doba 12. i 13. dinastije. Kralj je također sagradio prvo poznato radničko naselje u mjestu nedaleko od Kahuna čiji će prototip u Novom kraljevstvu biti Deir El Medina.

Za razliku od svog nasljednika, Senusret II je održavao dobre odnose s brojnim nomarsima i provincijskim guvernerima Egipta od kojih su neki bili gotovo isto bogati kao i faraon.^[2] 6. godina njegove vladavine je spomenuta na zidnoj slici u grobu lokalnog nomarha po imenu Khnumhotep u Beni Hasanu.

Dužina vladavine

Sensuret II je od svih vladara Dvanaeste dinastije predmet najčešćih rasprava među naučnicima po pitaju dužine vladavine. Torinski kanon neimenovanom vladaru dinastije daje 19 godina, (što se najčešće i pripisuje Senusretu), ali najduži atestirani datum vladavine Senusreta II je 8. godina, spomenuta na steli od crvenog pješčenjaka pronađenoj u junu 1932. u davno izgubljenom kamenolomu Toshka.^[3] Neki naučnici preferiraju da mu pripisuju samo 10 godina, a 19 godina više vole davati Senusretu III. Drugi egiptolozi, kao što su Jürgen von Beckerath i Frank Yurco inzistiraju na duljoj vladavini od 19 godina, s obzirom na opseg poslova za vrijeme njegove vladavine.

Nasljedstvo

Senusret II možda nije dijelio suvladarstvo sa svojim sinom Senusretom III, tza razliku od većine drugih vladara Dvanaeste dinastije. Neki tvrde da je to ipak učinio, ukazujući na skarabej s imenima oba kralja, posvetni natpis koji slavi ponovno korištenje rituala koje su započeli Senusret II i III, te papirus za koji se vjeruje da spominje 19. godinu Senusreta II i prvu godinu Senusreta III.^[4] Međutim nijedan od tih predmeta nije dokaz u prilog suvladarstvu.^[5] Međutim, dokazi ukazuju da bi papirus mogao zapravo ukazivati na 19. godinu Senusreta III i 1. godinu Amenemhata III. Trenutno nijedan dokument nije pronađen u Lahunu, glavnom gradu Senusreta II.

Bilješke

↑ Peter Clayton, Chronicle of the Pharaohs, Thames & Hudson Ltd, (1994), p.78
↑ Clayton, op. cit., p.83
↑ Mark Stone, Reading the Highest Attested Date for Senwosret II: Stela Cairo JE 59485, GM 159(1997), pp.91-100
↑ Murnane, William J. Ancient Egyptian Coregencies, Studies in Ancient Oriental Civilization (SAOC) 40. The Oriental Institute of the University of Chicago, 1977, p.9
↑ Murnane, William J., op. cit., p.9

Literatura

W. Grajetzki, The Middle Kingdom of Ancient Egypt: History,Archaeology and Society, Duckworth, London 2006 ISBN 0-7156-3435-6, 48-51

Vanjski linkovi

[1] Peter Clayton, Chronicle of the Pharaohs, Thames & Hudson Ltd, (1994), p.78

[2] Clayton, op. cit., p.83

[3] Mark Stone, Reading the Highest Attested Date for Senwosret II: Stela Cairo JE 59485, GM 159(1997), pp.91-100

[4] Murnane, William J. Ancient Egyptian Coregencies, Studies in Ancient Oriental Civilization (SAOC) 40. The Oriental Institute of the University of Chicago, 1977, p.9

[5] Murnane, William J., op. cit., p.9

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]