Ravno

Općina Ravno, formirana je Dejtonskim sporazumom od djela općine Trebinje. Obuhvata uski pojas uz granicu sa Hrvatskom, širine pet do 10 kilometara i dužine od 50 kilometara. Praktično, općina je tampon-zona između Trebinja i Dubrovnika, BiH i Hrvatske. Mjesna zajednica Ivanica teritorijano obuhvata oko polovine općine Ravno.

Na području općine je špilja Vjetrenica. Prvi put se spominje polovicom 1. n.e. u djelu "Povijest prirode" (Historia naturalis) koju 77. godine objavljuje Plinije Stariji.

Područje općine je u Popovom polju. U Popovom polju nema stalnih vrela. Značajnija povremena vrela pripadaju grupi pećina s vodom, a njihova aktivnost je vezana za postojanje dolomitne barijere između Popovog polja i mora. U razdobljima velikih i srednjih voda nakon dužih oborina iz ovih vrela pojavljuju se znatne količine vode, a u sušnim ljetnim razdobljima dotok je relativno mali ili se voda zadržava u dostupnim sifonskim dijelovima podzemnih kaverna. U području oko Zavale pojavljuje se nekoliko takvih vrela:

• Pokrivenik (Mareva ljut)
• Lukavac (ispod ulaza u Vjetrenicu) čije vode imaju vezu sa vodama donje Vjetrenice.
• Čvaušnik i Čvostik (kod Čvaljine)

Iz brončanog ili željeznog doba su:

• Velja gradina sa ostacima suhozida, kod Zavale u pravcu Golubinca
• Gradina na prostoru Bobanskih brda, u Golubincu.
• Gradina Čvaljina
• Gradina, Orahov Do

Ovi ostaci govore o naseljenosti Ilira u to vrijeme.

Ravno se nalazilo u srednjovjekovnoj župi Popovo. Spominje se u Ljetopisu popa Dukljanina i u darovnici crkvi sv. Petra, koju je izdao knez Miroslav, Nemanjin brat, u Limu s kraja XII vijeka.

U kasnom srednjem vijeku, po raspadu države cara Dušana, župom Popovo naizmjenično gospodare Nikolići i Sankovići, kada je definitivno uzima pod svoju vlast Sandalj Hranić Kosača. U prvoj polovini XV vijeka na brdima iznad Zavale, na lokalitetu Klisura podignut je grad koji se u istorijskom izvoru iz 1444. godine javlja pod imenom Popovski grad. To je ujedno bila jedina srednjovjekovna tvrđava na području Popova. Grad je pripadao Kosačama. Iz ovog vremena je nekoliko lokaliteta sa stećcima:

• Crkvina, Zavala
• Golubinac
• Kijev Do
• Groblje, Belenići

Za vrijeme raspada SFRJ, Ravno je, u kome su većinu stanovništva činili Hrvati, napadom JNA koji nije ničim izazvan, 1. 10. 1991. spaljeno i do temelja razoreno, jer se našlo na putu prema Dubrovniku i dubrovačkom primorju, a dalje prema dolini Neretve. Taj događaj se zbio na teritoriji BiH, tada još uvijek nominalno u okviru SFRJ. Bosanskohercegovačke vlasti na čelu s Alijom Izetbegovićem na njega su reagirale tako da je on odgovorio da to nije "njihov rat". Napad je planiran, jer su se topovi ispod Ravnoga ukopali 18. rujna 1991. Napad nije nije imao tko isprovocirati, jer je tada u Ravnom bilo oko 50 starijih osoba i bez ikakvoga oružja. Prva ratna žrtva u BiH je tako iz Ravnog, Nikola Brajić, vozač Hitne pomoći u trebinjskoj bolnici, u kojoj je umro od zadobivenih teških tjelesnih povreda koje su mu nanijeli pripadnici tadašnje JNA.

Glavni članak: Nacionalni spomenici u Ravnom

U općini Ravno nalazi se turističko naselje Ivanica.

• Ruđer Bošković (rodom) iz sela Orahov Do, Popovo Polje
• Mihovil Vlahinić, poznati akademik

Špilja Vjetrenica, rodna kuća oca Ruđera Boškovića u Orahovom Dolu, ostaci crkve sv. Petra u Zavali iz XI. stoljeća, crkva sv.Roka na Trebimlji iz V stoljeća, crkva sv. Mitra u Ravnom iz predturskog razdoblja

• http://vjetrenica.ba/hr/
• http://www.hercegovina.info/tags/index/popovo-polje
• http://www.ravno.ba/ Arhivirano 2012-07-27 na Wayback Machine-u

Portal Bosna i Hercegovina

 

Ravno na Wikimedijinoj ostavi

Ovaj članak o općini u BiH je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.