Osciloskop

Postoje dvije podvrste, analogni i digitalni osciloskopi. Oba se mogu koristiti za osnovna mjerenja. Glavna prednost novijih digitalnih osciloskopa je što mogu da sačuvaju sliku ekrana za analizu i snime fluktuacije napona u formatu razumljivom računarima.

Analogni osciloskop radi tako što primjenjuje mjereni analogni napon na elektronski snop u katodnoj cijevi. Ovisno o naponu, snop je pomjeren gore ili dolje, i takva slika se prikazuje na ekranu.

Digitalni osciloskop pretvara analogni napon koji se mjeri u digitalni oblik putem AD pretvarača. Digitalna informacija se onda koristi za prikaz na ekranu i snimanje podataka ako je potrebno.

Postoje razne vrste osciloskopa, sa raznim brojevima mjernih kanala i raznim namjenama. Ipak, svi imaju kao zajedničko podešavanje vremenske baze (sekunda-milisekunda-mikrosekunda po horizontalnom podioku) i naponske rezolucije (Volt-milivolt po vertikalnom podioku). Sa ovim podešavanjima, moguće je dovesti signal koji se posmatra na pravu veličinu za mjerenje.

Nadalje, skoro svi osciloskopi imaju podešavanje takozvanog „trigera“ (tačke okidanja), kojom se u stvari bira sa čim će se mjereni signal sinhronizirati. Obično je moguća sinhronizacija sa signalom (rastući ili padajući dio), mrežnim naponom (50 ili 60 Herca) i drugo.

• Uvod u mjerenja osciloskopom Arhivirano 2007-11-25 na Wayback Machine-u
• Sajt posvećen katodnim cijevima Arhivirano 2010-12-03 na Wayback Machine-u
• Osciloskop NPP Arhivirano 2009-02-06 na Wayback Machine-u
• Uvod u mjerenja osciloskopom
• Mjerenja digitalnim osciloskopom
• Uputstvo za popravljanje Arhivirano 2009-06-20 na Wayback Machine-u

• Principles of Electric Circuits, 7th edition, Thomas I. Floyd, Prentice Hall, ISBN 0-13-098576-7, strane 446-448

 

Osciloskop na Wikimedijinoj ostavi