Nürnberg

 

Grad leži na obje obale rijeke Pegnitz koja izvire oko 80 km sjeveroistočno od grada i protjeće kroz gradsko područje u smjeru istok - zapad u dužini od oko 14 km. U području starog grada ova rječica je uglavnom kanalizirana. U susjednom Fürthu Pegnitz i rječica Rednitz se spajaju i formiraju rijeku Regnitz. Naročito na sjeveru i sjeverozapadu grada zemljište je često plavljeno zbog ove rijeke. Zemljište na kojem se Nürnberg nalazi je uglavnom pjeskovito-stjenovitog karaktera nastalo u starijem trijasu. Sjeverno od grada je relativno brdovito područje, poznato kao Fränkische Schweiz sa vrhovima od oko 600 m nadmorske visine.

Grad se uglavnom širi ka zapadu i jugozapadu te se gotovo spojio s Fürthom. Sjeverni dio Nürnberga čini relativno plodna ravnica poznata po uzgoju bijelog luka (Knoblauchland)

Dana 18. oktobra 1995. izvršena je nova podjela gradskih zona. Od ranijih 85 okruga načinjeno je 7 novih gradskih okruga. Međutim, ova podjela grada ne utiče na svakodnevni život građana, pošto su se zadržali tradicionalni nazivi dijelova grada, koji su nekad bila posebna naselja, na primjer Erlenstegen, Gostenhof ili St. Johannis.

Okolina Nürnberga ima tipičnu južnonjemačku umjereno hladnu, prelaznu klimu, koja nije niti kontinentalna niti ima dovoljno uticaja mora. Vlada pojačana vlažnost zraka tokom cijele godine, mada ima u prosjeku manje padavina od prosjeka Njemačke. Prosječne januarske temperature iznose oko -1,4 °C, dok je prosjek u augustu oko 18 °C, mada se ljeti temperatura ponekad popne i do 35 °C. Često se javljaju i snažni vjetrovi i oluje, tako da je nedavno, 28. augusta 2006. tokom oluje u nekim dijelovima grada teško oštećene mnoge kuće.

Počeci grada sežu u 11. vijek, između 1000 i 1040. gdje su se ukrštali mnogi putevi na granicama između Saksonije, Bavarske, Bohemije i istočne Franačke. Grad je zasigurno utemeljen na mjestu gdje su se tradicionalno okupljale trgovinske karavane. Godine 1050 spominje se Povelji cara Heinricha III pod nazivom nourenberc (stjenovito brdo) od čega i potjeće današnje ime.^[2] Svojim Velikim pismom slobode car Friedrich II je 1219. proglasio grad slobodnim gradom. Mnogi vladari su birali Nürnberg za svoj kraljevski grad, između ostalih Karlo IV koji je u Nürnbergu 1356 izdao Zlatnu bulu. Tokom 15. i 16. vijeka grad se naglo razvija zbog svog specifičnog geografskog položaja i velikog razvitka trgovine. U to vijeme Nürnberg se mogao porediti s Pragom i Kölnom, kao jedan od većih gradova Svetog Rimskog Carstva.

 

Tokom Drugog svjetskog rata grad je teško bombardiran od strane Saveznika, tokom 1945., kada mu je gotovo uništeno staro gradsko jezgro. Nakon rata u njemu se održao poznati Nürnberški proces gdje je suđeno glavnim nacističkim ratnim vođama.

Gradsko vijeće broji 70 članova. Posljednji izbori su se održali 2002. godine, na kojima su izabrani vijećnici i to:

• CSU - 32 vijećnika
• SPD - 29
• Bündnis 90/Zeleni - 4
• Ostali - 5

Trenutni gradonačelnik grada je Ulrich Maly iz SPD-a, izabran 2002. godine.

•   Nizza, od 1954.
•   Krakov, od 1979.
•   Skopje, od 1982.
•   Glasgow, od 1985.
•   San Carlos, od 1985.
•   Gera, od 1988/1997.
•   Charkiw, od 1990.
•   Prag, od 1990.
•   Hadera, od 1995.
•   Antalya, od 1997.
•   Shenzhen, od 1997.
•   Kavala, od 1998.
•   Atlanta, od 1998.
•   Venecija, od 1999.
•   Čurug, od 2018.

Najpoznatiji sportski klub u Nürnbergu je svakako nogometni klub 1. FC Nürnberg, kao jedan od najstarijih i najtrofejnijih njemačkih klubova uopće. Desetorostruki su prvaci Njemačke (posljednji su put slavili 1968. godine), a trenutno se natječu u 2. Bundesligi.

• Žigmund Luksemburški, njemački car i ugarsko-hrvatski kralj;
• Albrecht Dürer, slikar;
• Johann Christoph Müller, vojni inženjer, topograf, kartograf;
• Tom Beck, glumac;
• Friedrich Kress von Kressenstein, vojni zapovjednik;
• Hans Sachs, pjesnik;
• Peter Henlein, bravar i pronalazač džepnog sata;
• Martin Behaim, kozmograf i pomorac, najpoznatiji kao tvorac najstarijeg očuvanog globusa na svijetu;
• Georg W. F. Hegel, živio u gradu od 1808. do 1816.
• Karl von Hegel, historičar, sin Georga W. F. Hegela;
• Hans Rosenplüt, pjesnik;
• Erasmus Flock, matematičar, astronom, pjesnik i liječnik;

 

Nürnberg na Wikimedijinoj ostavi

• Plan grada Nürnberga
• stadtwegweiser - Socijalni atlas Nürnberga Arhivirano 2015-02-02 na Wayback Machine-u
• Historijske karte i modeli grada