Novigrad (Zadarska županija)

Istoimeno mjesto Novigrad je slikoviti povijesni dalmatinski gradić smješten na južnoj obali Novigradskog mora u dugom strmom zaljevu 33 km sjeveroistočno od Zadra, izgrađen na ostacima tvrđave iz 13. stoljeća na vrhu strmog brijega iznad grada.

Naselja općine prema broju stanovnika:

Novigrad: 542
Paljuv: 355
Pridraga: 1.471

Izvor: "Popis 2001., Državni zavod za statistiku RH"

 

Prirodno-zemljopisno, ovaj kraj u sklopu duboko uvučenog Velebitskog kanala čini vrlo složen, posebit, privlačan i izuzetno osjetljiv prostor, specifičnih reljefnih, geoloških, hidroloških, klimatskih i bioloških obilježja.

Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev površine 28,65 km². Povezan je s Velebitskim (Podgorskim ili Planinskim) kanalom na sjeverozapadu Novskim (ili Masleničkim) ždrilom, a s Karinskim morem na JI Karinskim ždrilom. Dužina zaljeva u smjeru zapad-istok je 11,0 km, a najveća širina je 4,8 km. Dužina obala Novigradskog mora je 29,7 km. Najveća dubina od 38 m nalazi se neposredno pri ulazu u Novsko ždrilo, a dubine ispod 30 m zauzimaju samo mali dio ispred Novskog ždrila. Dubine ispod 20 m zauzimaju više od 50% površine zaljeva. Dno je uglavnom muljevito, uz obalu hridinasto. Pjesčanog dna ima na ušćima Zrmanje, Bašćice i Slapaće te kod Maslenice, a šljunčanog dijelom ispred Telice i u pojedinim uvalama. Od brojnih uvala i uvalica istaknutije su Novigradska draga (luka Novigrad), Gornja i Donja draga (Ivandići), plitke i zamočvarene uvalice zabokrek i luka na ušću Bašćice (Posedarje), u. Maslenica, u. Zališće,Volarica,Krilo,Podvrta (Jasenice), u. Prdelj, u. Dumićina, u. Pomišalj i u. Kozjak (Kruševo) te male uvalice Stambac,Lilo, Medvidak, Prljevica, Bilišina, Ladina, Banj,Juriša,Nazret,Škera (Novigrad).

U Novigradsko more ulijeva se Zrmanja, duga 69 km i porječjem od 554 km². U odnosu na ukupnu zapremninu Novigradskog mora (511,5 x 10⁶ m³), Zrmanja donese godišnje u prosjeku 2,3 puta više vode (1167 x 10⁶ m³) nego što iznosi njegova zapremnina. Naime, prosječni protok na usću je 37 m3/sec. Stoga je utjecaj Zrmanje izuzetno jak, presudan za fizička, kemijska, biološka i opća geografska svojstva Novigradskog mora. Osim Zrmanje značajne su još pritoke Bašćica, Draga, Slapaca i druge manje, a važne su i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela.

Bašćica je duga 19,5 km, a površina slivne zone je 69². Na njoj su i dva umjetna jezera (Vlacine i Grabovac) izgrađena za potrebe natapanja poljoprivrednih površina. Novigradska Draga dužine oko 11 km s Mošunjom (duga oko 10 km), ima slivnu zonu površine oko 58 km&sup2, ali su tokovi slabi i gube vodu u brojnim ponorima, tako da vode rijetko dopiru do mora u samom Novigradu.

Nekad, dok je na Zemlji vladalo ledeno doba (pleistocen), do prije 10.000 godina Zrmanja je u čvrstim karbonatnim stijenama usijecala kanjonsku dolinu, a tamo gdje su stijene u podlozi bile mekše stvorena su niska uravnjena polja.

Kada je na Zemlji zatoplilo, otopio se velik dio svjetskog leda, a morska razina se podigla za oko 100 m. Tada je morem preplavljen današnji sjeverni Jadran pa je i donji dio složene riječne doline Zrmanje potopljen morem koje se uvuklo duboko u njenu dolinu. Tako su nastali Velebitski kanal, Novigradsko i Karinsko more u prostranim riječnim proširenjima Zrmanje i Karišnice, a u dijelu sutjeske Novigradsko ždrilo.

Samo Novsko ždrilo vrlo je strmo usječeno u vapnence krškog poda pa se često naziva kanjonom, jer se radi o duboko usječenom klancu tj. sutjesci. Ovaj tjesnac nastao je dugotrajnom riječnom erozijom Zrmanje u doba nakon sto je, otprilike prije 40.000 godina ta rijeka skrenula svoj tok prema zapadu (prije je otjecala ka Krki) i kada je imala znatno veću snagu nego danas, a morska obala se nalazila znatno dalje od današnje. Izdizanjem morske razine zbog otapanja leda na polovima i visokim planinama nakon prestanka posljednjeg ledenog doba, potopljeno je ne samo ovo ždrilo nego i cio Velebitski kanal i Sjeverni Jadran.

Nagibi padina u ždrilu dostižu i 60°, a nisu rijetki pojedini gotovo potpuno okomiti odsjeci. Kolebanja temperatura mora u zaljevu su znatna zbog dotoka hladne vode zimi i jakog zagrijavanja ljeti, pa dosežu i do 22 °C na oko 5 m dubine. Za jakih zimskih hladnoća površina mora zna i zalediti, pa i u cjelokupnoj površini.

Slanoća Novigradskog mora je manja nego otvorena Jadrana i povećava se s dubinom jer se zaslađena voda, specifično lakša, drži površinskog sloja. Salinitet na površini varira između 1,46‰ i 35,77‰, a u dubljim slojevima između 35‰ i 38‰. Zbog veće količine različitih mineralnih soli (silikati), prozirnost obično nije veća od 5 m.

Novigradsko more je i dragocjen izvor hrane. Postoje prirodni preduvjeti za rast pojedinih školjaka i zadržavanje ribe. Umjetan uzgoj dosad nije dao većih rezultata budući da očigledno nisu uzeti u obzir svi prirodni i društveni činitelji koji utječu na složenu životnu ravnotežu u ovom moru.

Negativni utjecaj nekadašnje tvornice glinice kod Obrovca, buka današnjih glisera i brodova, otpadne vode, prenaglašena izgradnja uz same obale itd., prijetnja su biološkoj ravnoteži u donjem toku Zrmanje i Novigradskom moru, pa se obnovi i očuvanju ovog bisera Jadrana mora posvetiti pojačana pažnja i briga kako ne bi došlo do promjena koje bi mogle bitno devastirati sam akvatorij, a time pogoršati i uvjete života ljudi na njegovim obalama.

 

Pobjednik natječaja za najljepši vrt u primorskoj Hrvatskoj je OSNOVNA ŠKOLA NOVIGRAD DALMATINSKI (novčana nagrada od 10 000 kn) koja je 2004. godine zabljesnula ljepotom pravoga zelenog bisera Jadrana. Sve je počelo još u ratom razorenom Novigradu, kada su učitelji zajedno s djecom, da bi ublažili ratne posljedice počeli obnovu školskog okoliša i školskog vrta. Neposredno nakon povratka iz progonstva, podignuli su mali maslinik, travnjake za igru, cvjetne gredice, kamenjaru sa sukulentima, ljekovitim i aromatičnim biljem. Svi zajedno, djeca i odrasli, stvorili su novu skladnu cjelinu ljepote kamena i cvijeća. U taj prostor uklapa se ribarska barka ukrašena cvjetnim lončanicama. Novigrad Dalmatinski na Novigradskom moru zbog ljepote ove male škole, prava je cvjetna oaza zadarskoga zaleđa.

Sakralni objekti

• U tvrđavi se danas nalaze ostaci kapele Sv. Barbare.
• Na ulazu u luku nalazi se crkvica sv. Nikole iz 1800. godine.
• Izvan gradskih zidina nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Kate s ostacima benediktinskog i franjevačkog samostana.
• Unutar zidina 1500. g. sagrađena je na starijim temeljima crkva sv. Marije pretvorena u školu krajem 19. st., nakon sto je izvan zidina sagrađena nova župna crkva.
• Crkva Sv. Martina u Pridragi. U župnoj crkvi čuva se "Paško zvono" koje su Pažani 1587. darovali Novigradu.
• U istoj crkvi nalazi se zavjetni kip Gospe od sedam žalosti iz 16. st. koji se posebno štuje.

Matica hrvatska - Povjereništvo Novigrad izdaje Novski litopis.

• 1999. godine je izašao prvi broj
• Drugi broj 2000. godine
• treći i četvrti broj su izašli kao dvobroj 2002. godine
• Urednik: Jadran Anzulović.
• Uredništvo: Tomislav Grbin (grafičko uređenje), Željko Karavida (fotografija), Ivana Vlatković (lektura
• Naklada: 700 komada.
• Tisak: Grafotehna, Zadar.
• Broj pod kojim se časopis vodi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici: ISSN 1333-5383

• NK NOŠK (najstariji i najpoznatiji)
• boćarski klub
• strjeličarsko društvo
• šahovski klub.
• kartaški klub NOŠK

• http://www.novigrad-dalmacija.hr Arhivirano 2021-12-19 na Wayback Machine-u
• http://novigrad.sitesled.com/index.html Arhivirano 2008-06-05 na Wayback Machine-u
• http://novigrad.magnify.net^{[mrtav link]}
• http://www.angelfire.com/electronic/bobanovic/

 

Novigrad (Zadarska županija) na Wikimedijinoj ostavi