Mramorno more

Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα του Μαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) je unutrašnje more između Evrope i Azije i predstavlja dio Evroazijske unutrašnje granice. Ovo more je preko Dardanela povezani sa Egejskim morem, kao i Bosporom (Carigradski prolaz) sa Crnim morem.

Mramorno more
Satelitska fotografija Mramornog mora
Lokacija	Jugozapadna Azija i Jugoistočna Evropa
Koordinate	40°45′N 28°00′E / 40.75°N 28°E / 40.75; 28
Vrsta	rubno more
Granična mora	Crno more, Egejsko more
Površina	11.655 km²
Zapremina	3378 km³
Prosječna dubina	290 m
Najveća dubina	1355 m
Najveća širina	80 km
Najveća duljina	282 km
Površina sliva	30.562 km²
Širi sliv	sredozemni
Glavni pritoci	Granik, Simav
Akumulacijski period	12 − 19 god.
Temperatura	9 − 29 °C
Salinitet	22 ‰
Otoci	32
Duljina obale	928 km
Obalne države	Turska

Voda mu je slana, a od Galipolja do Izmita je dugo 282 km i 80 km široko. U blizini obale je duboko uglavnom samo 50 m, dok je na najdubljim mjestima i više od 1300 m. Površina Mramornog mora iznosi 11.655 km², od čega 182 km² otpada na otoke. Na istoku je Izmirski zaljev a jugoistoku Mudanjski zaljev. Mramorno more dobilo je ime po otoku koji je u njemu i zove se Mramorni otok (u staro vrijeme Prokonnesos). Otok je dugačak 21 km i širok 10 km, a površina mu je oko 130 km². Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku se proizvodi vino, žitarice i masline.

Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više moćnih rijeka pune Crno more a kroz Mramorno more te vode neprekidno prolaze u Sredozemno. Razina vode u Crnom moru je viši od onog u Egejskom, zbog čega je prisutno neprekidno strujanje pod površinom kroz sustav turskih tjesnaca.