Malopoljska
Malopoljska (polj. Małopolska, lat. Polonia Minor – "Mala Poljska") je ime za jednu od historijskih regija Poljske.[1]
| Malopoljska Małopolska | |
|---|---|
 | |
Danas postoji pod sličnim imenom jedno od 16 Poljskih vojvodstava – Malopoljsko vojvodstvo, ali na znatno manjem teritoriju.[1]
Drevna Malopoljska prostirala se od Czestochowe na zapadu do Lublina na istoku, i od planina Zapadnih Karpata na jugu do blagih brežuljaka i zelenih dolina na sjeveru.[1]
To je kraj gornjeg sliva rijeke Visle pored Krakova, u kom je još od antike živjelo zapandoslavensko pleme Vislani. Krakov je 1038. postao Poljska prijestolnica, sa kraljevskom rezidencijom na brdu Wawel iz koje puca pogled na grad.[1]
Na brežuljku Krakovskog starog mjesta se još uvijek mogu vidjeti ostaci crkve iz 10. vijeka. A dokaze o još starijem naselju iskopali su arheolozi na glavnom trgu Starog mjesta ispod temelja crkve sv. Vojtjeha Praškog iz 10. vijeka, to je bio paganski spomenik.[1]
U novije vrijeme, od Podjele Poljske (1795–1914) – Malopoljska je bila austrijska pokrajina Galicija.[1] Kako je austrijska vladavina nad Malopoljskom bila nešto liberalnija u usporedbi sa prusko - njemačkom u Šleziji ili ruskom u Kongresnoj Poljskoj - Malopoljska je postala mjesto u kom se poljski patriotizam najeksplicitnije izrazio. [1]
Iz Malopoljske je najviše objekata iz Poljske upisano na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi, to su; Krakovsko staro mjesto, Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj, Auschwitz, Kalvarija Zebrzydowska i rudnici soli Wieliczka i Bochnia.[2]