Lastovo

Površina otoka: 41 km2

Broj stanovnika: 835 st. (2001.)

Duljina: 10 km

Širina: 5,8 km

Najviši vrh otoka: Hum (417 m).

Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima Lastovnjacima i Vrhovnjacima.

Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala.

Najšumovitiji je hrvatski otok - preko 70 postotaka šumovite površine.

Od značajnijih naselja, na otoku su naselja Lastovo (451 st. 2001.) i Ubli.

Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog otoka.

Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, čakavski jekavski (ne ijekavski).

Postoje arheološki nalazi u uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.

U vrijeme grčke kolonizacije spominje sa kao Ladesta.

Od ranog srednjeg vijeka mijenjao je vlasnike: [Bizant]], Mletke (nakon 1000.), Dubrovačku Republiku (od 13. stoljeća), Habsburšku Monarhiju (od 1797., nakon Campoformijskog mira). Za Napoleona, nakratko ga zauzimaju i njime vladaju Francuska i Velika Britanija.

Rapalskim ugovorima prigrabiva si ga Italija. Nakon 2. svjetskog rata je u sastavu NR Hrvatske, kasnije SR Hrvatske u sklopu SFRJ. U tom periodu je služio kao jedna od glavnih vojnih baza, zbog čega je, slično kao i Vis, bio proglašen zatvorenim područjem, te se na njemu, za razliku od ostatka jadranske obale, nije mogao razvijati turizam. Lastovčani su se zbog toga odseljavali u veće gradove.

Izbijanjem rata u Hrvatskoj, JNA je otok stavila pod okupaciju. S njega se povukla u proljeće 1992. godine.

"Park prirode Lastovsko otočje" proglašen je zaštićenim područjam 29.9.2006. god, ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine. Spada u vanjsku skupinu južnodalmatinskih otoka i obuhvata najjužniji hrvatski naseljeni otok Lastovo s pripadajućim otocima, otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok Sušac, ukupno 46 otoka, otočića, hridi i grebena (najveći od njih su Lastovo i Sušac).^[1]Posebnost Lastovskog otočja je bogata kulturno istorijska baština – brojne kamene crkvice, životopisni fumari, te tradicionalni lastovski Poklad. ^[2]

 

Lastovo na Wikimedijinoj ostavi

• Portal za PP Lastovo