Ištarina kapija
Ištarina kapija (asirski: ܕܵܪܘܲܐܙܲܐ ܕܥܵܐܫܬܲܪ translit: Darwaza D'Ishtar, arapski:بوابة عشتار) je osma kapija za unutrašnji grad Vavilon. Sagrađena je oko 575.godine pre nove ere po naređenju kralja Nabukodonosora na sjevernoj strani grada.
Bila je posvećena vavilonskoj boginji Ištar. Kapija je sagrađena od plavo glaziranih opeka i redova bareljefa sirrush (zmajevi) i turovi.
Krov i vrata kapije su napravljeni od cedrovine prema natpisu posvećenja. Krioz vrata je oprolazio Procesijski put obilježen zidovima s naslikanim lavovima (oko 120 njih).
Kroz Procesijski put su svake Nove godine vođene statue božanstava.
Kapija se ispočetka, zajedno sa Zidiniama Babilona, smatrala jednim od Sedam svjetskih čuda, sve dok je nije zamijenio Svjetionik u Aleksandriji.
Rekonstrukcuija Ištarine kapije i Procesijskoh puta je napravljena u Pergamon muzeju u Berlinu od materijala koje je iskopao Robert Koldewey. Rad na rekonstrukciji je dovršen 1930-ih. Ona uključuje plaketu s natpisom. Visoka je 14 metara i široka 30 metara. Iskopavanje je izvršeno u periodu 1902-1914 i tada je iskopano 15 m temelja.
Manju reprodukciju kapije je u Iraku dao sagraditi Sadam Husein kao ulaz u nikada dovršeni muzej.