Edward Teller
Edward Teller (izvorno mađarsko ime: Teller Ede) (Budimpešta, 15. siječnja 1908. - Stanford, 9. rujna 2003.) je američki fizičar mađarskog porijekla. Radio u atomskoj laboratoriji u Los Alamosu i smatra se izumiteljem američke hidrogenske bombe.
Edward Teller | |
Rođenje | 15. siječnja 1908. Budimpešta, Mađarska |
---|---|
Smrt | 9. rujna 2003. Stanford, Kalifornija, SAD |
Državljanstvo | mađarsko američko |
Institucija | Sveučilište u Göttingenu Bohrov institut Sveučilišni koledž u Londonu Sveučilište Georgea Washingtona Projekt Manhattan Sveučilište u Chicagu UC Davis UC Berkeley Lawrence Livermore Hooverova institucija |
Alma mater | Sveučilište u Karlsruheu Sveučilište u Leipzigu |
Akademski mentor | Werner Heisenberg |
Istaknuti studenti | Chen Ning Jang Lincoln Wolfenstein Marshall Rosenbluth |
Poznat po | Jahn-Tellerov efekt Hidrogenska bomba |
Kao židov emigrirao je u SAD 1930. godine, i bio je jedan od prvih članova Projekta Manhattan koji je pokrenut sa ciljem razvijanja atomske bombe. U ovom periodu se snažno zalagao za razvoj oružja baziranih na fuzijskoj reakciji. Nakon priznanja o kontraverznoj ulozi u svjedočenju protiv kolege Roberta Oppenheimera doživio je osudu javnosti, ali je i dalje imao podršku vlade SAD i vojnog vrha. Bio je koosnivač Lawrence Livermore National Laboratory, i bio je direktor te institucije, kao i zamjenik direktora mnoge godine.
U kasnijim godinama postao je poznat po svom zalaganju za kontroverzna tehnološka rješenja i za civilne i vojne svrhe, a naročito je poznat njegov prijedlog da se upotrijebi termonuklearna eksplozija da bi se iskopalo arheološko pristanište na Aljasci. Bio je i zagovarač Reaganove odbrambene strategije, iako su ga kasnije optuživali za nerealne najave mogućnosti budućih oružja.
Izvori
uredi- LLNL's Stranica Edwarda Tellera Arhivirano 2006-10-07 na Wayback Machine-u
- Lekcije Edward Tellera- Laseri i inerciona fuziona energija Arhivirano 2006-11-09 na Wayback Machine-u
- "Uloga Edwarda Tellera u Oppenheimerovom saslušanju " Arhivirano 2015-11-17 na Wayback Machine-u intervju sa Richard Rhodesom