[go: up one dir, main page]
Wikipedija

Diodor sa Sicilije

(Preusmjereno sa stranice Diodor Sicilski)

Diodor, poznat i kao Diodor Sikul ili Diodor Sicilijski (starogrčki: Διόδωρος Σικελιώτης, Diódoros Sikeliōtes, latinski: Diodorus Siculus) bio je grčki historičar koji je živio i radio u 1. stoljeću pne. Poznat je po svojoj monumentalnoj općoj povijesti pod naslovom Historijska biblioteka u 40 knjiga, od kojih je 15 sačuvano u cjelosti.[1] Bio je suvremenik Cezara i Augusta i živio u Rimu, gdje je, prema vlastitim tvrdnjama, 30 godina pisao ovo historiografsko djelo, od 60. do 30. godine pne. To je povijesno djelo bilo novo po tome što nije bilo helenocentrično, dijelom i zbog stoičkih utjecaja na autorovo vjerovanje u bratstvo svih ljudi.[1] Premda suvremeni historičari ovo djelo smatraju lošim izvorom podataka, zbog toga što se Diodor prema historiji odnosio nekritički te miješao stvarne historijske s mitskim događajima, ono je ipak značajno zbog toga što sadrži reference i citate mnogih ranijih autora čija su djela izgubljena.

Bibliotheca historica, 1746

Povijest je prikazana u tri dijela. Prvi obuhvaća mitsku povijest do uništenja Troje, raspoređenu geografski, tako da opisuje različite regije širom svijeta, od Egipta, Indije i Arabije do Europe. Drugi obuhvaća vrijeme od Trojanskog rata do smrti Aleksandra Velikog. Treći obuhvaća razdoblje do oko 60. pne. U Biblioteci autor priznaje da se oslanjao na djela mnogih drugih autora.

Život

uredi

Prema podacima koje sam daje u svom djelu, Diodor je rođen je u Agiriju na Siciliji, gradu koji se danas zove Agira.[2] Uz jednu iznimku, antički izvori ne pruža nikakve daljnje informacije o njegovom životu i djelima. Samo Jeronim u svojoj Hronici pod "1968. godinom Abrahama" (49. pne.) navodi: "Diodor Sicilijski, pisac grčke povijesti, postao je slavan". Međutim, njegov engleski prevoditelj, Charles Henry Oldfather, primjećuje "zapanjujuću slučajnost"[3] da je jedan od samo dva poznata grčka natpisa iz Agirija (Inscriptiones Graecae, XIV, 588) nadgrobni spomenik nekog "Diodora, sina Apolonijeva" .[4]

Djelo

uredi
 
Bibliotheca historica, 1746
Glavni članak: Historijska biblioteka

Diodorova opća povijest, koju je nazvao Historijska biblioteka (starogrčki: Βιβλιοθήκη Ἱστορική, Bibliotheca historica), bila je golema i sastojala se od 40 knjiga, od kojih su sačuvane knjige 1–5 i 11–20:[5] fragmenti izgubljenih knjiga su sačuvani kod Fotija i u izvodima Konstantina Porfirogenita.

Djelo je bilo podijeljeno u tri cjeline. Prvih šest knjiga obrađivalo je mitsku povijest nehelenskih i helenskih plemena do uništenja Troje i raspoređene su geografski, te opisuju povijest i kulturu drevnog Egipta (knjiga I), Mezopotamije, Indije, Skitije i Arabije (II), sjeverne Afrike (III), te Grčke i Europe (IV–VI).

U sljedećoj cjelini (knjige VII–XVII) autor iznosi povijest svijeta od Trojanskog rata do smrti Aleksandra Velikog. Posljednja cjelina (knjige XVII do kraja) obrađuje povijesne događaje od Aleksandrovoh nasljednika do 60. godine pne. ili početka galskih ratova Julija Cezara. (Kraj je izgubljen, pa je nejasno je li Diodor stigao do početka galskog rata, kao što je obećao na početku svog djela, ili je, kao što pokazuju neke indicije, star i umoran 60. pne. naglo prestao raditi na svom djelu). Odabrao je naziv "Biblioteka" u znak potvrde da je ovo složeno djelo sastavljao uz pomoć mnogih izvora drugih autora. Među identificiranim autorima na čija se djela oslanjao nalaze se Hekatej iz Abdere, Ktezija iz Knida, Efora, Teopompa, Hijeronim iz Kardije, Durid od Samosa, Dijul iz Atene, Filist iz Sirakuze, Timej, Polibije i Posejdonije.

Reference

uredi
  1. ↑ 1,0 1,1 S. Usher, The Historians of Greece and Rome (London 1969), str. 235.
  2. ↑ Diodor Sicilijski, Historijska biblioteka, I, 4, 4.
  3. ↑ Diodorus of Sicily In Twelve Volumes by Charles Henry Oldfather (1977), Introduction.
  4. ↑ Ctesias' Persian History: Introduction, text, and translation by Ctesias by Jan P. Stronk (2010), str. 60.
  5. ↑ "Diodorus Siculus", odrednica u Encyclopædia Britannica.

Izvori

uredi
  • Ambaglio, Dino, Franca Landucci Gattinoni and Luigi Bravi. Diodoro Siculo: Biblioteca storica: commento storico: introduzione generale. Storia. Ricerche. Milano: V&P, 2008. x, 145 p.
  • Buckley, Terry (1996). Aspects of Greek History 750-323 BC: A Source-based Approach. London: Routledge. ISBN 0-415-09958-7. 
  • Siculus, Diodorus; Oldfather, C. H. (Translator) (1935). Library of History: Loeb Classical Library. Cambridge, MA.: Harvard University Press. 
  • Siculus, Diodorus; G. Booth (Translator); H. Valesius; I. Rhodomannus; F. Ursinus (1814). The Historical Library of Diodorus the Sicilian in Fifteen Books to which are added the Fragments of Diodorus. London: J. Davis.  Downloadable via Google Books.
  • Siculi, Diodori; Peter Wesseling (Editor); L. Rhodoman; G. Heyn; N. Eyring (1798) (grc, la). Bibliothecae Historicae Libri Qui Supersunt: Nova Editio. Argentorati: Societas Bipontina.  Downloadable via Google Books.

Literatura

uredi
  • Braithwaite-Westoby, Kara. "Diodorus and the Alleged Revolts of 374–373 BCE," Classical Philology 115, no. 2 (April 2020): 265-270.
  • Clarke, Katherine. 1999. "Universal perspectives in Historiography." In The Limits of Historiography: Genre and Narrative in Ancient Historical Texts. Edited by Christina Shuttleworth Kraus, 249–279. Mnemosyne. Supplementum 191. Leiden, The Netherlands: Brill.
  • Hammond, Nicholas G. L. 1998. "Portents, Prophecies, and Dreams in Diodorus’ Books 14–17." Greek, Roman and Byzantine Studies 39.4: 407–428.
  • McQueen, Earl I. 1995. Diodorus Siculus. The Reign of Philip II: The Greek and Macedonian Narrative from Book XVI. A Companion. London: Bristol Classical Press.
  • Muntz, Charles E. 2017. Diodorus Siculus and the World of the Late Roman Republic. New York: Oxford Univ. Press.
  • Pfuntner, Laura. 2015. "Reading Diodorus through Photius: The Case of the Sicilian Slave Revolts." Greek, Roman and Byzantine Studies 55.1: 256–272.
  • Rubincam, Catherine. 1987. "The Organization and Composition of Diodorus’ Bibliotheke." Échos du monde classique (= Classical views) 31:313–328.
  • Sacks, Kenneth S. 1990. Diodorus Siculus and the First Century. Princeton, NJ: Princeton Univ. Press.
  • Sinclair, Robert K. 1963. "Diodorus Siculus and the Writing of History." Proceedings of the African Classical Association 6:36–45.
  • Stronk, Jan P. 2017. Semiramis’ Legacy. The History of Persia According to Diodorus of Sicily. Edinburgh: Edinburgh Univ. Press.
  • Sulimani, Iris. 2008. "Diodorus’ Source-Citations: A Turn in the Attitude of Ancient Authors Towards their Predecessors?" Athenaeum 96.2: 535–567.

Vanjske veze

uredi
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Diodor_sa_Sicilije&oldid=41264186