Ravni kotari

Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji. Administrativno se nalaze većim dijelom u Zadarskoj, a manjim, jugoistočnim, u Šibensko-kninskoj županiji.

Prostiru se od Bukovice, Benkovca i Novigradskog mora na sjeveroistoku do tankog priobalnog pojasa od Zadra do Skradina (ušća Krke) na jugozapadu, odnosno od zaleđa Zadra na zapadu do zaleđa Skradina na istoku. Najplodniji su dio dalmatinskog primorja. Administrativno središte je Benkovac kao jedini grad, makar se nalazi na istočnom rubu Ravnih kotara. Najviša točka je vrh Standardac na 305 metara nadmorske visine.

Povoljan je prometni položaj na mjestu gdje se križaju ceste koje vode iz Zadra prema Kninu te iz Like prema moru. Taj položaj je još više naglašen u 20. stoljeću izgradnjom željezničke pruge Zadar-Knin (1966. godine), te posebno autoceste A1 Zagreb-Split (2005.), koja prolazi kraj Benkovca. U Ravnim kotarima nalazi se Zračna luka Zadar u Zemuniku Donjem.

Kao posledica Hrvatske operacije Maslenica doslo je do proterivanja vecinskog srpskog stanovnistva sa ovog podrucja. Tijekom rata bilo je iseljavanja i stradavanja. Nakon Operacije Oluja 1995. godine, većinsko je hrvatsko stanovništvo.

• arheološko nalazište Smilčić
• greda i zabat s natpisom kneza Branimira u Šopotu iz 879. godine
• kula Stojana Jankovića u Islamu
• kaštel Benković u Benkovcu
• obiteljska kapela Meštrović na groblju u Benkovcu

• Borislav Dević (1963-), atletičar

Sa područja Ravnih Kotara je i nekoliko narodnih junaka (od kojih su neki opjevani i u narodnim epskim pjesmama) iz doba borbe protiv Turaka koji su se u XVII vijeku borili na strani Mletačke republike, među kojima su serdari:

• Stojan Janković
• Vuk Mandušić
• Zaviša Janković
• Vuk Močivun

• 
  Narodna nošnja iz Ravnih kotara
• 
  Pogled na Maslenički most i sjeverni dio Ravnih kotara
• 
  Predjel Ravnih kotara kod Posedarja