Parnas
| Parnas Παρνασσός | |
|---|---|
 Pogled na vrh planine Liakoura | |
| Nadmorska visina: | 2 457 |
| Mesto: |  Grčka
|
| Venac: | Pindsko gorje |
| Koordinate: | 38°32′N 22°37′E / 38.533°N 22.617°E |
| Topo. mapa: |   Parnas Pozicija Parnasa na karti Grčke |
Parnas(grčki: Παρνασσός, latinski: Parnassus) je vapnenačka planina u centralnoj Grčkoj koja se uzdiže iznad svetišta Delfi, sjeverno od Korintskog zaljeva.
Sa Parnasa se pruža veličanstven pogled na gajeve maslina i okolicu. Po pričama iz grčke mitologije, planina je bila posvećena bogu Apolonu i korikijskim nimfama, planina je i dom muza.[1] Ova planina je imala visoko simboličko značenje već od neolita pa tako i za Dorane.
Planina Parnas dio je masiva Pind, koja se proteže sjeverno od Korintskog zaljeva, preko Fokide do Beotije visoka 2 457 metara.[1]
Planina je dobila ime po Parnasu, sinu nimfe Kleodore i običnog smrtnika Kleopompusa. Postojao je i grad u kojem je vladao Parnas, ali on je poplavljen velikim potopom. Preživjeli stanovnici su pobjegli od poplave na visoke obronke planine i osnovali novi grad Lykoreu (to na starogrčkom znači = vučje zavijanje). Nasuprot tome Orfej se naselio na planini, tu ga je vidio bog Apolon i dao mu zlatnu liru na kojoj ga je naučio svirati.
Planina Parnas je mjesto na kojoj se zbivaju i neki manje značajni događaji iz grčke mitologije.
- U pojedinim verzijama grčke mitološke priče o velikom potopu Deukalionova arka usidrila se je na vrhovima planine Parnas.
- Orest se jedno vrijeme krio na Parnasu.
- Planina Parnas je bila također i dom boga Dioniza.
- Korikijska pećina, na padinama planine Parnas bila je posvećena bogu Panu i Muzama.
- Planina Parnas je po nekim pričama također i dom mitskog krilatog konja Pegaza.
Ime Parnas se do danas toliko raširilo u umjetnosti, da je danas sinonim za dom poezije, kniževnosti i znanja.
Od 18. vijeka zavladala je prava moda slikanja motiva i mitoloških prizora na temu planine Parnas, poput scene - Apolona okruženog muzama, neka od najpoznatijih djela sa tom temom su;
- Apolon i muze sa Parnasa, djelo Nicolasa Poussina.
- Freska Parnas iz vatikanske Stanza della Segnatura, djelo Raffaela Santia iz 1511. godine.
- Parnas, slika na platnu Antona Raphaela Mengsa.
- Parnasovci je naziv za skupinu francuskih pjesnika okupljenih oko zbornika pjesama Suvremeni Parnas koji izlazi 1866.
- Po Parnasu je nazvano pariško brdo Montparnasse.
Po Parnasu ima boksita koji se eksploatira za proizvodnju aluminija.[1]
Us to se padine planine danas koriste i za dva skijališta; Kelaria i Fterolaka, ova dva skijališta zajedno formiraju najveći skijaški centar u Grčkoj. Manje skijalište Gerontora (ima samo dvije vučnice) nalazi se preko puta planinskog hrpta Kelaria.[2] Izgradnja skijališta počela je 1975. pa je prvi dio dovršen 1976. kada su u rad puštene dvije vučnice na skijalištu Fterolaka. Novo skijališta Kelaria dovršeno je 1981., a od sezone 1987. - 1988. žičara Hermes povezala je ova dva skijališta.
Danas Skijališni centar Parnas ima 25 uređenih staza dužine oko 30 km. sa više vučnica i žičara, koje mogu prevesti 5000 skijaša na sat.
Najviše točke planine Parnas su;
- Liakoura (Λιάκουρα) 2455 m.
- Tsárkos (Τσάρκος), 2415 m
- Gerontóvrachos (Γεροντόβραχος), 2395 m
- Kalójiros (Καλόγηρος), 2327 m
- Mávra Lithária (Μαύρα Λιθάρια), 2326 m
- Voidomáti (Βοϊδομάτι), 1947 m
- Petrítis (Πετρίτης), 1923 m
- Pyrgákia (Πυργάκια), 1718 m
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Mount Parnassus” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 16. 05. 2013.
- ↑ „The Parnassos Ski Centre”. Arhivirano iz originala na datum 2006-08-22. Pristupljeno 2013-05-17.