Dugi rat
Dugi rat Petnaestogodišnji rat u Mađarskoj | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Osmansko-habsburških ratova | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Austrija Sveto Rimsko Carstvo Habsburška Kraljevina Mađarska[1] Kraljevina Hrvatska[1] Kraljevina Češka Kneževina Transilvanija Vlaška Moldavija Zaporoški kozaci Španija Srpski hajduci Papinska Država Mletačka Republika Elektorat Saksonija Toskana Perzija Vitezovi sv. Stjepana Vojvodstvo Ferrara Vojvodstvo Mantova Vojvodstvo Savoja |
Osmansko Carstvo Krimski Kanat Nogajski Kanat | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Rudolf II, svetorimski car István Bocskai György Thurzó Hermann Christof von Russwurm |
Murad III Mehmed III Ahmed I Sinan Paša Hasan Predojević Tiryaki Hasan Pasha Damat Ibrahim Pasha Lala Mehmed Pasha | ||||||
Snage | |||||||
95.000[2][3] | 160.000–180.000[2][3] | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
nepoznati, teški | nepoznati, teški |
Dugi rat, također poznat kao Dugi turski rat, odnosno Trinaestogodišnji rat ili Petnaestogodišnji rat bio je oružani sukob koji se od 1593. do 1606. vodio na području Balkana, Centralne i Istočne Evrope između Osmanskog Carstva na jednoj, te koalicije kršćanskih država na čelu sa Svetim Rimskim Carstvom i dinastijom Habsburg na drugoj strani. Započeo je 1591. godine kao serija manjih čarki na tadašnjoj granici Habsburškog i Osmanskog Carstva, da bi eskalirao u veći sukob tek nakon neuspjeha osmanskih snaga da zauzmu Sisak 1593. godine. Rat, u kome su obje strane koristile vazalne kršćanske feudalce u današnjoj Mađarskoj i Rumunjskoj se najvećim dijelom vodio oko manjeg broja graničnih uporišta, a značajno je ekonomski iscrpio obje strane. Konačno je dovršen Mirom u Zsitvatoroku koji je granice uredio po načelu status quo ante bello, ali koga su Habsburgovci, zbog prestanka obaveze da plaćaju tadašnji danak Turcima i priznanja Rudolfa II za cara tumačili kao svoju diplomatsku pobjedu. Njime je na granici dva carstva uspostavljen relativan mir koji će potrajati skoro šest decenija.
- ↑ 1,0 1,1 Csorba, Csaba; János Estók and Konrád Salamon (1998). Magyarország Képes Története. Budapest: Hungarian Book-Club. ISBN 963-548-961-7. 62.-64. p.
- ↑ 2,0 2,1 Ervin Liptai: Magyarország hadtörténete I. 1984. ISBN 963-326-337-9
- ↑ 3,0 3,1 Zsigmond Pach: Magyarország története 1526–1686, 1985. ISBN 963-05-0929-6