Der Process

Der Process
Korice prvog izdanja (1925.)
Autor(i)	Franz Kafka
Naslov prijevoda	Proces
Država	Češka  Austrija
Jezik	njemački jezik
Izdavač	Verlag Die Schmiede
Datum izdanja	1925.

Der Process (njemački: Proces) je roman Franza Kafke napisan tokom 1914. i 1915., ali izdan tek 1925. godine u Berlinu. Jedno od Kafkinih najpoznatijih djela, Proces prati neobičnu priču bankovnog službenika Josefa K., čovjeka koji je uhapšen i optužen za nepoznat zločin od strane nepoznatog autoriteta. Priroda zločina za kog je optužen nije otkrivena niti njemu niti čitatelju.

Kao i ostali Kafkini romani, Proces je ostao nedovršen, ali sadrži poglavlje koje radnju privodi kraju. Upravo zbog ovoga, u romanu postoji nekoliko rupa i nekonzistentnih dijelova, mada je jedan dio nedovršenih ili neuklopljenih poglavlja napisan i danas je uglavnom uključan u izdanja romana kao dodatak.

Roman je izdao Kafkin prijatelj Max Brod, u berlinskoj izdavačkoj kući Verlag Die Schmiede, suprotno Kafkinim željama, koji je želio da se ovaj roman, zajedno s ostatkom njegova opusa, uništi.

Nepoznati agenti, ni sami ne znajući zašto to čine i po čijem nalogu, hapse beznačajnog bankarskog činovnika Josefa K. u njegovom stanu. Međutim, agenti uhapšenika ne vode ni li zatvor ni u tamnicu, pa on može i dalje raditi svakodnevni posao, ali uz saznanje da je uhapšen i da se o njemu vodi istražni postupak, odnosno sudski proces, Josef K. mirno prihvata činjenicu da je uhapšen na neobičan način, ne protivi se, iako nije svjestan svoje krivice. Njega lagano ispunjava osjećaj da je u tamnici, mada je na slobodi. Pošto ne može biti oslobođen bez prethodnog procesa, K. prikuplja protudokaze, iako ne zna protiv čega. Proces se odvija tako da ostavlja dojam sasvim normalnoga životnoga događaja. K. nalazi advokata kog unajmljuje kao svog branitelja, prisustvuje istražnom postupku, pokušava se, preko žena, približiti suciama, dok istovremeno obavlja svoj uobičajeni posao u banci. Naravno, ne treba dodatno naglašavati da je sva pomoć koju je dobio (branitelj, žene, slikar Titorelli) bila apsolutno beskorisna, izuzev one koju mu je ponudio zatvorski kapelan u obliku kultne i enigmatične parabole "Pred zakonom". Pokrenut iz nepoznatih razloga i vođen na neobičan način, proces, iako nije dokazao Josefovu krivicu, završava se Josefovim pogubljenjem.

I sam opis izvršenja presude, koja nikada nije izrečena pred sudom, veoma je neobičan. U nekom malom kamenolomu, u blizini grada, dva čovjeka u cilindrima i redengotima, nad Josefom K., položenim na kamen, pružaju jedan drugom oštar nož, kao da bi željeli da K. sam istrgne nož i da se probode. Ipak, K. to nije učinio već je čekao izvršenje presude. Pred samo izvršenje, K. je ugledao siluetu na osvijetljenom prozoru (što se najčešće interpretira kao Kafkino umetanje Nade, koja je ključna za razumijevanje njegova opusa, u ovo djelo), nakon čega ga je jedan od izvršitelja uhvatio za grkljan, a drugi mu zario nož u srce i dvaput ga okrenuo. Kafka je roman završio sljedećom rečenicom: "Kao psa!", reče on, kao da će ga stid nadživjeti.

Kao što je rečeno u uvodu, Kafka svoj roman nije dovršio, ali je napisao određeni broj poglavlja koja nikada nisu uklopljena u sam roman, mada se danas tiskaju zajedno s njim, kao dodaci. Poglavlja su sljedeća:^[1]

1. Prijateljica gospođice B.
2. Državni tužitelj
3. Posjet Elsi
4. Borba s direktorovim zamjenikom
5. Kuća
6. Vožnja majci

• Josef K. - protagonist romana
• Gospođica Bürstner - stanarka u kući u kojoj živi K. Mada jednu večer dozvoli da ju on poljubi, odbija njegove daljnje pokušaje. Dok ga odvode na pogubljenje, K. ugleda nju, ili nekog tko joj sliči, na ulici.
• Gospođica Montag - prijateljica gospođice Bürstner koja razgovara s K.-om oko prekida veze s gospođicom Bürstner nakon što ovoga uhapse. Tvrdi kaku mu može pomoći jer je objektivna treća strana.
• Willem i Franz - službenici koji dolaze uhapsiti Josefa, ali mu nisu u stanju reći za što se tereti.
• Nadzornik - inspektor koji dolazi u kuću gdje živi K. kako bi ga ispitao i obavijestio da je uhapšen.
• Rabinsteiner, Kullich i Kaminer - niži bankovni činovnici koji dolaze kako bi prisustvovali ispitivanju.
• Gospođa Grubach - stanodavka u kući u kojoj živi K. O njemu ima visoko mišljenje, unatoč hapšenju.
• Žena na sudu - u njezinom se stanu odvija prvi postupak, da bi kasnije ponudila pomoć K.-u jer ne želi da ga službenici zlostavljaju.
• Istražni sudac - prvi K.-ov sudac, koji ga zamijeni s ličiocem.
• Student - deformirani čovjek koji sluša naredbe istražnog suca. U budućnosti će biti moćan čovjek.
• Stric Karl - K.-ov stric sa sela, ranije njegov patron. Kada sazna za proces, inzistira da K. unajmi advokata Hulda.
• Dr. Huld, advokat - branitelj kog K. unajmi da ga zastupa na sudu, ali je ovaj od nikakve pomoći.
• Leni - njegovateljica dr. Hulda koja ubrzo postaje Kafkina ljubavnica. Optuženike smatra neodovljivima, a postaje još jedan u nizu likova koji K.-u nude beskorisnu pomoć. Pokazala mu je svoju deformiranu ruku, što je jedan od osnovnih motiva u romanu.
• Batinaš - čovjek koji kažnjava Willema i Franza nakon što se K. potužio na njih.
• Albert - prijatelj dr. Hulda
• Titorelli, slikar - posao sudskog slikara naslijedio je od oca. Jako dobro poznaje način funkcioniranja nižih dijelova suda. I on nudi pomoć K.-u, ali bez ikakve koristi.
• Potpredsjednik - K.-ov rival u banci koji koristi njegov proces kako bi ga nadvisio na poslu.
• Predsjednik - voditelj banke u kojoj K. radi i s kojim se dobro sporazumijeva.
• Rudi Block, trgovac - još jedan optuženik i klijent dr. Hulda čiji je proces star gotovo pet godina i nije se pomaknuo s mjesta.
• Tvorničar - daje savjet K.-u da posjeti slikara.
• Zatvorski kapelan - enigmatični svećenik kog K. susreće u katedrali. On govori Josefu kako mu slučaj loše stoji i savjetuje mu da prihvati svoju sudbinu. Ispričao mu je i kultnu parabolu "Pred zakonom", ponudivši mu time zapravo jednu pravu i iskoristivu pomoć u cijelom romanu.

U novijoj studiji temeljenoj na Kafkinim uredskim spisima,^[2] Reza Banakar ističe kako se večina Kafkinih prikaza zakona i zakonitosti smatra metaforama za druge, nepravne stvari, ali kako su ti prikazi jako pogodan materijal za istraživanje takvog zakona i zakonitosti koji funkcioniraju paradoksalno kao integralni dio ljudskog života u modernizmu.^[3] Josef K. i njegovo neobjašnjivo iskustvo sa zakonom u Procesu su, primjerice, nastali pod utjecajem stvarnog slučaja u kojem je Kafka sudjelovao.^[3]

• Godine 1962., Orson Welles je snimio prvu filmsku verziju romana s Anthonyjem Perkinsom u ulozi Josefa K.
• Film After Hours iz 1985., u režiji Martina Scorseseja, je optimističnija verzija romana.
• Godine 1993., BBC je, prema scenariju Harolda Pintera, snimio drugu filmsku verziju romana u kojoj Kyle MacLachlan tumači Josefa K., dok se u ulozi zatvorskog kapelana pojavljuje Anthony Hopkins.
• Austrijski kompozitor Gottfried von Einem napisao je operu prema Kafkinom romanu.