Biodinamička poljoprivreda

Biodinamička poljoprivreda ili biološko-dinamička poljoprivreda je vid poljoprivrede temeljen na idejama Rudolfa Steinera.

Biodinamička poljoprivreda začeta je nizom predavanja održanim 1924. na imanju Schloss u Koberwitzu, u tadašnjoj Njemačkoj, u današnjoj Poljskoj. Utemeljitelj antropozofije ova predavanja održao je poljoprivrednicima, članovima antropozofskog društva.

Osnovna Steinerova teza je postojanje „životne snage“ u poljoprivrednim kulturama i tlu, kao i u mineralima i kemijskim elementima, koji utječu na živa bića. Čovjek putem ovako uzgojene hrane u organizam unosi „kozmičke sile“ koje imaju svoje djelovanje na biljke i životinje. Zvijezde navodno imaju svoje međudjelovanje na Zemlju i na pojave na zemlji posredno preko planeta.

Steiner opisuje specifične načine gnojidbe, koji trebaju potaknuti ispravnu vezu kozmičkog i hranidbenog. Iako se navedene „snage“ i „sile“ ne mogu znanstveno utvrditi ni izmjeriti, ^[1] biodinamička poljoprivreda, je pozitivno prihvaćena u praksi, kao poseban oblik ekološke poljoprivrede. Rudolf Steiner je smatrao da je hranjivost živežnih namirnica u padu, tvrdeći da mineralna gnojiva i pesticidi „oduzimaju životnost bilju.“ Na ovom predavanju dane su upute za izradu biodinamičkih pripravaka, koje su kasnije razvijali i primjenjivali naprije sami antropozofi, a kasnije i svi ostali. Ovi pripravci, namijenjeni uglavnom gnojidbi i zaštiti od nametnika, izrađuju se od isključivo prirodnih materijala i imaju specifičan način izrade.

Uskoro nakon ovih predavanja u Koberwitzu je osnovana skupina pod nazivom Pokusni krug antropozofskih poljoprivrednika, za ispitivanje zacrtanih smjernica i načela. Savez Demeter je udruga osnovana 1928., koja izdaje licence za farme i proizvode koji slijede biodinamičku metodu. Nekoliko godina nakon kobervickog tečaja biološko-dinamički pokret počeo se širiti i izvan Njemačke u ostale europske zemlje, i u ostatak svijeta.

Njemački antropozofi Maria Thun i Matthias K. Thun, čitavu su drugu polovicu dvadesetog stoljeća razvijali i istraživali osnovne postavke biološko dinamičke poljoprivrede. Pokusno su vršili sjetvu i sadnju u vremenskom skladu sa kretanjima i pozicijama zvijezda u odnosu na planete. Na ovaj način su uspostavili određene zakonitosti. Proučavali su hranjivost, okus te kakvoću hrane. Dalje su razvili i konkretno ispitali Steinerovu tvrdnju o utjecaju nebeskih tijela na pojedine dijelove biljke. Na temelju dobivenih rezultata svake se godine objavljuje sjetveni kalendar, sa raznim uputama za sve grane poljoprivrede, osobito za pogodno vrijeme sjetve i sadnje.

Biodinamičko gospodarstvo funkcionira kao zaseban samodostatan organizam. Biodinamičke proizvode certificira Demeter; postoje i druge licence, ali ih može certificirati i bilo koja organizacija za certificiranje ekoloških proizvoda.

Sredinom devedesetih djelovalo je društvo s namjerom njegovanja biodinamičke poljoprivrede,^[2] koje je kasnije preraslo u istoimenu udrugu za ekološku poljoprivredu i razvitak sela. U Čakovcu od 1. rujna 2001. godine djeluje društvo za biodinamičko gospodarjenje Čakovec, prvo biodinamičko društvo na području Hrvatske, a od 2005. godine i još jedno. Početkom 2011. godine registrirano je društvo - udruga za istraživanje, promicanje i razvoj biodinamičke poljoprivrede. Jedan je centar osnovan 2008. godine u Donjem Kraljevcu. Osnovni cilj je organizacija predavanja, radionica i seminara iz svih područja Steinerovog djelovanja pa i biološko-dinamičke poljoprivrede.

• Sekem

• Rudolf Steiner, Poljoprivredni tečaj:Duhovnoznanstvene osnove za napredak poljoprivrede: osam predavanja, uvodni govor i razgovori održani u Koberwitzu kraj Breslaua od 7. do 16. lipnja 1924. i predavanje održano 20. lipnja 1924. Zagreb:Antropozofsko društvo „Marija Sofija“:AGM, 2001. ISBN 953-174-135-2
• Mjesečev sjetveni kalendar 2006, Duga plus, Čakovec 2005.
• Sjetveni priručnik Marie Thun, Ajda Zagreb d.o.o., Vrbovec 2012. ISBN 977-184-875-200-0 Uneseni ISBN nije važeći.

• Sjetveni kalendar na Živiselo.com
• Živa zemlja Arhivirano 2010-02-09 na Wayback Machine-u
• Sjetveni kalendar Marie Thun