Pećina
Pećina, spilja ili špilja, je prirodan otvor u Zemljinoj kori. Pećine u nastale u krasu oblikovane su hemijskim i mehaničkim delovanjem vode. Osim u tim stenama pećine nastaju i u naslagama gipsa, soli, magmatskim stenama, konglomeratima, brečama pa čak i ledu.
Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne. Špilja je prirodna šupljina u Zemljinoj kori.
Istraživanjem špilja se bavi speleologija koja je kao znanost nastala u drugoj polovici 19. vijeka. Ljudi koji se bave proučavanjem špilja nazivaju se speolozi. Zahvaljujući speolozima mnoge su špilje danas otvorene za posjetitelje. Putovanje u središte Zemlje je nemoguće. No, zato si možemo priuštiti ulazak ispod zemljine kore, opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i toplom odjećom jer je unutar špilje jako hladno. Mnoge je špilje ukrasila sama priroda:odozgo vise stalaktiti, s dna niču stalagmiti, a među stjenama se ugnježđuju blijeda vodozemna stvorenja. Mjesečev krajolik, samosvojan ekosistemu koji ne prodire sunce. Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put, među mekanim stijenamamože stvoriti proširenja, klance i podzemne rovove. To su labirinti kojima često teku rijeke i potoci.
U Hrvatskoj prevladavaju špilje oblikovane u krškom reljefu oblikovanom u naslagama vapnenca i dolomita kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama gipsa, soli, magmatskih stijena, konglomerata, breča pa čak i leda.
- Lukina jama, duboka 1392 metara, najdublja je jama u Hrvatskoj, a spada među najdublje u svijetu. Nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Otkrili su je slovački speolozi 1993.godine, a nazvana je po Ozrenu Lukiću - Luki, speologu koji je poginuo u Domovinskom ratu na Velebitu.
- U uvali Balun na otoku Biševu nalazi se Modra špilja. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor i reflektiraju se od bijelog dna te osvjetljavaju špilju modrom, a predmete u vodi srebnom bojom.
- U Postojnskoj jami u Sloveniji ima gotovo 20 km podzemnih tokova i najposjećenija je u Europi. Otkrio ju je 1818. godine Luka Čerč.
- Postoje špilje u koje se ne ulazi pomoću konopaca i u u speološkom odijelu:dovoljna je mala barka Jer su ih napravili valovi u moru.Tako je nastala i špilja u Cala di Luna u [Nacionalnom parku zaljeva Orosei i Gennargentu na Sardiniji.
- La Grotta grande del Vento unutar špilja Frasassi, u talijanskoj pokrajini Marche, otkrivena je tek 1971. godine nakon 23 godine speoloških istraživanja. Danas su špilje otvorene za građanstvo, ali postoje i posebni prolazi za speologe - za one iskusne ali i za početnike.
- Hrvatski speleološki poslužitelj Arhivirano 2007-07-01 na Wayback Machine-u
- http://public.carnet.hr/speleo/karta.html Arhivirano 2008-12-20 na Wayback Machine-u
