Scaphognathus
| Scaphognathus | |
|---|---|
| |
| Holotip | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Izumrli ({{{kada}}}) (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Red: | †Pterosauria |
| Porodica: | †Rhamphorhynchidae |
| Potporodica: | †Scaphognathinae |
| Rod: | †Scaphognathus |
| Vrsta: | †S. crassirostris Wagner, 1861 |
| Sinonimi | |
Scaphognathus je bio pterosaur koji je tokom kasne jure nastanjivao područje današnje Njemačke. Imao je raspon krila od 0,9 m.
Opis
Scaphognathus je do sada poznat na osnovu tri primjerka, od kojih svi potiču iz kimmeridgijskog[1] solnhofenskog krečnjaka.[2] Fizički je veoma sličan Rhamphorhynchusu, izuzevši znatne razlike u građi lubanje.[2]
Prije svega, Scaphognathus je imao proporcionalno kraću lubanju (11,4 cm) sa tupljim vrhom i većim antorbitalnim otvorima.[2] Zubi su mu bili usmjereni vertikalno, a ne horizontalno. Tradicionalni stav bio je da ih je u gornjoj čeljusti bilo osamnaest, a u donjoj deset.[2] S. Christopher Bennett je 2004. godine, istražujući novi treći primjerak, SMNS 59395, ustvrdio da se u gornjoj čeljusti nalazilo samo šesnaest zuba, te da je prethodni (viši) broj nastao zbog neispravnog dodavanja zamjenskih zuba.[3]
Usporedbe bjeloočnih prstenova kod Scaphognathusa i modernih ptica i gmazova ukazuju na to da je on možda bio dnevna životinja. To možda također ukazuje na podjelu niša sa pterosaurima iz tog vremena koji su bili noćne životinje, kao što su Ctenochasma i Rhamphorhynchus.[4]
Naziv
Prvi poznati primjerak Scaphognathusa 1831. je opisao August Goldfuss,[5] koji ga je pobrkao taj bezrepi primjerak sa novom vrstom roda Pterodactylus: P. crassirostris.[2] Naziv vrste znači "ravna njuška" na latinskom jeziku. Taj nepotpuni primjerak pripadao je odrasloj jedinci iz solnhofenskih slojeva kod Eichstätta sa rasponom krila od 0,9 m. Johann Wagner je 1858. priključio tu vrstu rodu Rhamphorhynchus. Nakon što je prepoznao fundamentalno različit oblik njuške, Wagner je 1861. godine, poslije prethodnih neuspjelih pokušaja Leopolda Fitzingera i Christopha Gottfrieda Andreasa Giebela, koji su koristili zauzete nazive, stvorio zaseban rod: Scaphognathus, od grčkog skaphe, "čamac" ili "kada" i gnathos, "čeljust", što se odnosi na tup oblik donje čeljusti.[6]
Tokom ranog dvadesetog vijeka, "ramforinkoidska" priroda S. crassirostris prepoznata je nakon otkrića drugog primjerka u Mühlheimu, čiji je dugi rep očuvan. Drugi primjerak Scaphognathusa bio je potpuniji od svog prethodnika, ali je imao samo pola njegove veličine (raspon krila od oko 50 cm) i sa djelimično okoštalim kostima.[2] Te osobine ukazuju na to da je drugi primjerak pripadao mladuncu.[2]
Sinonimi
- Pterodactylus crassirostris Goldfuss 1830
- Pachyrhamphus crassirostris Fitzinger 1843 zauzet
- Ornithocephalus crassirostris Wagner 1851
- Brachytrachelus crassirostris Giebel 1852 zauzet
- Rhamphorhynchus crassirostris Wagner 1858
Klasifikacija
Kladogram (porodično stablo) ramforinkida dolje rezultat je velike filogenetske analize koju su Andres i Myers objavili 2013. godine.[7]
| Breviquartossa |
| ||||||||||||
Povezano
Izvori
- ↑ Weishampel, David B; et al. (2004). "Dinosaur distribution (Late Jurassic, Europe)." In: Weishampel, David B.; Dodson, Peter; and Osmólska, Halszka (eds.): The Dinosauria, 2nd, Berkeley: University of California Press. Pp. 545–549. ISBN 0-520-24209-2.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 "Scaphognathus." In: Cranfield, Ingrid (ed.). The Illustrated Directory of Dinosaurs and Other Prehistoric Creatures. London: Salamander Books, Ltd. Pp. 308-309.
- ↑ Bennett, S. C. (2004). "New information on the pterosaur Scaphognathus crassirostris and the pterosaurian cervical series", Journal of Vertebrate Paleontology, 24(Supplement to #3):38A
- ↑ Schmitz, L.; Motani, R. (2011). „Nocturnality in Dinosaurs Inferred from Scleral Ring and Orbit Morphology”. Science 332 (6030): 705–8. DOI:10.1126/science.1200043. PMID 21493820.
- ↑ Goldfuss G. A. (1830). "Pterodactylus crassirostris". Isis von Oken, Jena pp. 552–553
- ↑ Wagner, J.A. (1861). „Uebersicht über die fossilen Reptilien des lithographischen Schiefers in Bayern nach ihren Gattungen und Arten”. Sitzungsberichte der königlich bayerischen Akademie der Wissenschaften zu München, 1861 Theil 1: 497–535.
- ↑ DOI:10.1017/S1755691013000303
This citation will be automatically completed in the next few minutes. You can jump the queue or expand by hand
Literatura
- Fantastic Facts About Dinosaurs (ISBN 0-7525-3166-2)
Vanjske poveznice
- The Pterosaur Database (pdf) Arhivirano 2011-07-21 na Wayback Machine-u