[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Juche

Izvor: Wikipedija
Datum izmjene: 18. augusta 2024. u 00:45; autor/autorica: AcaBot (razgovor | doprinosi) (standardizacija odjeljka See also i kozmetika)
(razlika) ← Starija verzija | Aktualna verzija (razlika) | Novija verzija → (razlika)
Toranj Juche u Pjongjangu je samo jedan od primjera propagande koja okružuje ovu ideju.

Juche (korejski: 주체), znana još i kao kimilsungizam ili kimilsungizam-kimjongilizam, a obično prevođena kao "autarkija", službena je politička ideologija Sjeverne Koreje, opisana kao Kim Il-sungov "originalni, briljantni i revolucionarni doprinos nacionalnoj i međunarodnoj misli". Ideja navodi kako je individualac "gospodar vlastite sudbine" te da sjevernokorejske mase moraju djelovati kao "gospodari revolucije i izgradnje".

Ideju je razvio sjevernokorejski vođa Kim Il-sung, a ona je, kao ideologija, trebala biti distinktno "korejska", razbijajući veze s determinizmom i materijalizmom marksizma-lenjinizma i snažno naglašavajući individualca, državu-naciju i njezin suverenitet. Nakon idejne razrade, Juche je pretvorena u skupinu načela koja je sjevernokorejska vlast koristila kako bi opravdala svoju politiku od 1950-ih pa nadalje. Sukladno ideologiji Kim Il-sunga, izloženoj u govoru "O socijalističkoj izgradnji i južnokorejskoj revoluciji u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji" iz 1965., tri osnovna načela Juchea su:

  1. Chaju, odnosno politička nezavisnost (korejski: 자주)
  2. Charip, odnosno autarkija gospodarstva (korejski: 자립)
  3. Chawi, odnosno samoobrambena sposobnost (korejski: 자위)

Službene sjevernokorejske vlasti navode kako je Kim Il-sung formirao Juche još 1930. godine, tokom oslobodilačke borbe protiv Japana. Međutim, prvo službeno spominjanje ove ideologije datira iz 1955. godine, točnije Kimova govora "O eliminaciji dogmatizma i formalizma te uspostavi ideološkog djelovanja Juchea". Taj je govor bio održan s ciljem promicanja političke čistke. No, Kim Il-sung, koji je krajem 50-ih već izgradio kult ličnosti, nije kapitalizirao na toj ideji sve dok taj govor nije "otkrio" Hwang Jang-yop, koji je uvelike pomogao u razvoju same ideologije. Izvorna ideja bila je da se načela Juchea mogu slobodno primjenjivati i izvan granica Sjeverne Koreje. Donošenjem novog ustava 1972. godine, Juche je službeno zamijenio marksizam kao državnu ideologiju te je postao državna ideologija. Tokom 90-ih godina, Juche je kao političko-gospodarska ideologija nadopunjena vojnom ideologijom Songun, čijim se idejnim začetnikom smatra Kim Jong-il.

Juche je kao ideologija naišla na brojne kritike među promatračima i znanstvenicima koji ju smatraju sredstvom održavanja autoritarne vladavine sjevernokorejskog režima te opravdanjem naglašenog državnog izolacionizma. Također se smatra kako je Juche poseban oblik korejskog etničkog nacionalizma koji služi kako bi dinastiju Kim prikazao kao spasitelje "korejske rase" i opravdao kult ličnosti koji ju okružuje. Kritičari je smatraju kvazi-religioznom, ultranacionalističkom i revizionističkom ideologijom koja odstupa od marksističko-lenjinističkih ideja.[1][2] Nasuprot ovim kritikama, službena Sjeverna Koreja brani ideologiju i ističe kako je ona postala međunarodno utjecaja, naglašavajući njezin "utjecaj" u drugim zemljama.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Seth, Michael J. (18. decembar 2019). A Concise History of Modern Korea: From the Late Nineteenth Century to the Present. Rowman & Littlefield. str. 159. ISBN 9781538129050. 
  2. Shin, Gi-wook (2006). Ethnic Nationalism in Korea: Genealogy, Politics, and Legacy. Stanford University Press. ISBN 9780804754088. 

Povezano

[uredi | uredi kod]