[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Fedor Vidas – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
AcaBot (razgovor | doprinosi)
m zamena šablona
Red 4: Red 4:
Studirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] od 1946. do 1951. Od 1949. radi kao novinar.<ref name=HE/> Utemeljio je časopis "Novela" 1952. U književnom tjedniku Telegram je bio urednik i zamjenik glavnog urednika (1960.-65.), a u Oku je od 1976. do 1989. uređivao kulturne informacije iz inozemstva.<ref name=JL>[https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/umro-knjizevnik-fedor-vidas-koji-je-predocio-duh-mladih-ljudi-iz-urbane-zagrebacke-sredine-u-poslijeratnom-vremenu/6947358/ HINA, ''Umro književnik Fedor Vidas koji je predočio duh mladih ljudi iz urbane zagrebačke sredine u poslijeratnom vremenu'', Jutarnji list, Zagreb, 18. siječnja 2018.] (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref>
Studirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] od 1946. do 1951. Od 1949. radi kao novinar.<ref name=HE/> Utemeljio je časopis "Novela" 1952. U književnom tjedniku Telegram je bio urednik i zamjenik glavnog urednika (1960.-65.), a u Oku je od 1976. do 1989. uređivao kulturne informacije iz inozemstva.<ref name=JL>[https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/umro-knjizevnik-fedor-vidas-koji-je-predocio-duh-mladih-ljudi-iz-urbane-zagrebacke-sredine-u-poslijeratnom-vremenu/6947358/ HINA, ''Umro književnik Fedor Vidas koji je predočio duh mladih ljudi iz urbane zagrebačke sredine u poslijeratnom vremenu'', Jutarnji list, Zagreb, 18. siječnja 2018.] (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref>


U književnosti je pripadao naraštaju [[Krugovaši|krugovaša]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34254 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Krugovi] (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Pisao je [[Novela|novele]] na tragu američke kratke priče. Njegovi protagonisti su mladi ljudi iz zagrebačke urbane sredine u poraću,<ref name=HE/> prikazani u situacijama njihove svakodnevnice ("Popodne kad sam sretan", 1954; "Ponedjeljak ili utorak", 1961; "Novele", 1964; "Na izmaku ljeta", 1975). Prozni izraz je sagradio od kratkih, škrtih rečenica, vrsno vođenih [[Dijalog|dijaloga]], nenametljive [[Lirika|liričnosti]] i detalja koje je bilježio s vrsnim darom.<ref name=JL/> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] među prvima je raskinuo s tradicionalnim literarnim normama, najavio nove pravce razvoja domaće proze, i uspješno prikazao ozračje i duh vremena. Novele su mu prevedene na više stranih jezika i uvrštene u domaće i inozemne antologije.<ref name=JL/>
U književnosti je pripadao naraštaju [[Krugovaši|krugovaša]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34254 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Krugovi] (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Pisao je [[Novela|novele]] na tragu američke kratke priče. Njegovi protagonisti su mladi ljudi iz zagrebačke urbane sredine u poraću,<ref name=HE/> prikazani u situacijama njihove svakodnevnice ("Popodne kad sam sretan", 1954; "Ponedjeljak ili utorak", 1961; "Novele", 1964; "Na izmaku ljeta", 1975). Prozni izraz je sagradio od kratkih, škrtih rečenica, vrsno vođenih [[dijalog]]a, nenametljive [[Lirika|liričnosti]] i detalja koje je bilježio s vrsnim darom.<ref name=JL/> Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] među prvima je raskinuo s tradicionalnim literarnim normama, najavio nove pravce razvoja domaće proze, i uspješno prikazao ozračje i duh vremena. Novele su mu prevedene na više stranih jezika i uvrštene u domaće i inozemne antologije.<ref name=JL/>


Autor je radio-drama "Scenaristi" (1964), "Djevojke dolaze u devet" (1968), "Šum" (1969), "Konj je stao" (1970) i "Čestitke" (1970) i televizijskih drama "Gdje je duša moga djetinjstva" (1968), "Ožiljak" (1969), "Kainov znak" (1970), "Ljubav na bračni način" (1970), "Okreni leđa vjetru" (1972). Pisao je i filmske scenarije ("Martin u oblacima" [[Branko Bauer|Branka Bauera]], 1961; "Abeceda straha" [[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]], koscenarist, 1961; "Ključ" [[Vanča Kljaković|Vanče Kljakovića]], koscenarist, 1965; "Metamorfoza" [[Aleksandar Marks|Aleksandra Marksa]] i [[Vladimir Jutriša|Vladimira Jutriše]], 1965; "Ponedjeljak ili utorak" [[Vatroslav Mimica|Vatroslava Mimice]], koscenarist, 1966).<ref name=HE/>
Autor je radio-drama "Scenaristi" (1964), "Djevojke dolaze u devet" (1968), "Šum" (1969), "Konj je stao" (1970) i "Čestitke" (1970) i televizijskih drama "Gdje je duša moga djetinjstva" (1968), "Ožiljak" (1969), "Kainov znak" (1970), "Ljubav na bračni način" (1970), "Okreni leđa vjetru" (1972). Pisao je i filmske scenarije ("Martin u oblacima" [[Branko Bauer|Branka Bauera]], 1961; "Abeceda straha" [[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]], koscenarist, 1961; "Ključ" [[Vanča Kljaković|Vanče Kljakovića]], koscenarist, 1965; "Metamorfoza" [[Aleksandar Marks|Aleksandra Marksa]] i [[Vladimir Jutriša|Vladimira Jutriše]], 1965; "Ponedjeljak ili utorak" [[Vatroslav Mimica|Vatroslava Mimice]], koscenarist, 1966).<ref name=HE/>
Red 19: Red 19:


==Vanjske veze==
==Vanjske veze==
*{{IMDb}}
*{{IMDb ime}}


{{Lifetime|1924|2018|Vidas, Fedor}}
{{Lifetime|1924|2018|Vidas, Fedor}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski scenaristi]]
[[Kategorija:Hrvatski scenaristi]]

Verzija od 18. septembra 2023. u 22:50

Fedor Vidas (Bakar, 13. siječnja 1924. - Čakovec 17. siječnja 2018.), hrvatski književnik, novinar, urednik i scenarist.[1]

Životopis

Studirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 1946. do 1951. Od 1949. radi kao novinar.[1] Utemeljio je časopis "Novela" 1952. U književnom tjedniku Telegram je bio urednik i zamjenik glavnog urednika (1960.-65.), a u Oku je od 1976. do 1989. uređivao kulturne informacije iz inozemstva.[2]

U književnosti je pripadao naraštaju krugovaša.[3] Pisao je novele na tragu američke kratke priče. Njegovi protagonisti su mladi ljudi iz zagrebačke urbane sredine u poraću,[1] prikazani u situacijama njihove svakodnevnice ("Popodne kad sam sretan", 1954; "Ponedjeljak ili utorak", 1961; "Novele", 1964; "Na izmaku ljeta", 1975). Prozni izraz je sagradio od kratkih, škrtih rečenica, vrsno vođenih dijaloga, nenametljive liričnosti i detalja koje je bilježio s vrsnim darom.[2] Nakon Drugog svjetskog rata među prvima je raskinuo s tradicionalnim literarnim normama, najavio nove pravce razvoja domaće proze, i uspješno prikazao ozračje i duh vremena. Novele su mu prevedene na više stranih jezika i uvrštene u domaće i inozemne antologije.[2]

Autor je radio-drama "Scenaristi" (1964), "Djevojke dolaze u devet" (1968), "Šum" (1969), "Konj je stao" (1970) i "Čestitke" (1970) i televizijskih drama "Gdje je duša moga djetinjstva" (1968), "Ožiljak" (1969), "Kainov znak" (1970), "Ljubav na bračni način" (1970), "Okreni leđa vjetru" (1972). Pisao je i filmske scenarije ("Martin u oblacima" Branka Bauera, 1961; "Abeceda straha" Fadila Hadžića, koscenarist, 1961; "Ključ" Vanče Kljakovića, koscenarist, 1965; "Metamorfoza" Aleksandra Marksa i Vladimira Jutriše, 1965; "Ponedjeljak ili utorak" Vatroslava Mimice, koscenarist, 1966).[1]

Bio je član Društva hrvatskih književnika od 1956.

Vidi još

Izvori

Vanjske veze