Delfin
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Delfin | |
|---|---|
 Delfin | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Cetacea |
| Podred | Odontoceti |
| Porodica | Delphinidae Platanistoidea |
Delfin (rjeđe i dupin) je vodeni sisar srodan kitu i običnoj pliskavici, poznat po svojoj inteligencij te navodnom saosjećanju i radosti. Ime mu potječe od starogrčke riječi δελφίς - delphis koja znači „s matericom“ odnosno „riba sa matericom“. Grupa delfina zove se jato.
Riječ "delfin" ima više značenja i može podrazumijevati:
- svakog člana porodice Delphinidae (okeanski delfini);
- svakog člana porodice Delphinidae i Platanistodae (okeanski i riječni delfini);
- svakog člana podreda Odocenti (koji uključuje zubate kitove);
- pripadnika vrste Tursiops truncatus(kljunasti delfin), najrasprotranjenije i najpopularnije vrste delfina
Orke i neke srodne vrste pripadaju Delphinidae porodici i mogu se svrstati među delfine, iako se uobičajeno nazivaju kitovi. Postoji oko 40 vrsta delfina u 17 rodova. Veličina im varira od 1.2 m i 40 kg (Maui delfin), do 9.5 m i 10 tona (orka). Mogu se naći posvuda, najčešće u plitkim morima kontinentalnih šelfova. Mesojedi su i hrane se uglavnom ribom i lignjama. Porodica Delphinidae je najveća u redu Cetacea, i relativno mlada: delfini su se pojavili prije oko 10 miliona godina tokom miocena.
Evolucija i anatomija
[uredi | uredi izvor]Delfini se smatraju potomcima kopnenih sisara, najverovatnije iz reda Artiodactyl. Skelet današnjih delfina ima dvije pelvične kosti u obliku štapa, za koje se misli da su zakržljale noge. Pretpostavlja se da su im preci ušli su u vodu prije oko 50 miliona godina.
Delfini imaju fuziformno mišićavo tijelo prilagođeno za brzo plivanje. Na glavi imaju melon, okrugli organ koji koriste za eholokaciju. Neke vrste imaju zakrivljena usta koja podsjećaju na osmijeh. Mogu imati do 250 zuba. Mozak delfina je velik sa visoko strukturiranom moždanom korom, što se često koristi kao argument za njihovu visoku inteligenciju. Zubi su im raspoređeni u niz tako da funkcionišu kao antena koja sabira dolazeći zvuk. Osnovna boja im je siva, različitih nijansi, sa svijetlim donjim dijelom tijela.
Ponašanje
[uredi | uredi izvor]Delfini često skaču iznad površine vode, često izvodeći prave akrobacije, mada za sada ne postoji neko definitivno naučno objašnjenje za ovakvo ponašanje.
Poznati su po svom prijateljskom odnosu prema ljudima, u vodi im često prilaze sa naznakom da žele igru sa njima. Postoje mnoge priče o delfinima koji su štitili brodolomce od ajkula. Jato delfina je navodno spasilo i jedan ribarski čamac. Nakon što su osjetili podvodna komešanja za vrijeme Azijskog cunamija iz 2004. godine, delfini su čamac odvratili od plovidbe na pučinu.
Delfini su društvene životinje, koje žive u jatima od oko 12 životinja. Na mjestima sa obiljem hrane, jata mogu privremeno da se udruže formirajući agregacije od preko 1000 delfina. Pripadnost jatu nije striktna, česta je međurazmjena. Doduše, životinje mogu razviti jake međusobne veze. Među sobom komuniciraju nizom različitih vrsta coktanja, zvižduka i drugih zvukova. Koriste također i ultrazvuk za eholokaciju.
Delfini su jedna od retkih životinja koje se kao i ljudi pare ne samo zbog razmnožavanja. Čak i tokom neplodnih dana u ženskom menstrualnom ciklusu, delfini su primjećeni kako se pare iz zadovoljstva i međusobnog vezivanja.
Ishrana
[uredi | uredi izvor]Delfini su grabljivice. Njihov zubni niz prilagođen je plijenu koji love: vrste sa dugim kljunom i mnogo zuba love ribu, dok one sa manje zuba i kraćim kljunom radije traže lignja. Neki delfini se hrane i rakovima. Veće vrste, pogotovo orke, jedu i vodene sisare čak i male kitove.
