Humphry Davy: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: ml:ഹംഫ്രി ഡേവി |
m zanimanja (via JWB) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica 15 suradnika) | |||
Redak 1:
{{Znanstvenik
| ime = Humphry Davy
| slika = Sir Humphry Davy, Bt by Thomas Phillips.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov = Naslikao Thomas Phillips
| datum_rođenja = [[17. prosinca]] [[1778.]]
| mjesto_rođenja = [[Penzance]], [[Cornwall, grofovija|Cornwall]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti = [[29. svibnja]] [[1829.]]
| mjesto_smrti = [[Ženeva]], [[Švicarska]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost = [[Englezi|Englez]]
| etnicitet =
| polje = [[Kemija]], [[fizika]]
| radna_institucija = [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi |Kraljevsko društvo]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti = [[Michael Faraday]] <br /> [[William Thomson]]
| poznat_po = [[Elektroliza]], [[natrij]], <br /> [[Kalij]], [[kalcij]], <br /> [[Magnezij]], [[stroncij]] <br /> [[Barij]], [[Bor (element)|bor]] <br /> [[Rudarska sigurnosna svjetiljka|Davyjeva svjetiljka]] <br /> [[električni luk|Davyjev luk]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Copleyeva medalja]] (1805.)
| religija =
| fusnote =
}}
[[datoteka:Electrolysis Apparatus.png|mini|300px|desno|Elektroliza je [[Elektrokemija|elektrokemijska]] reakcija razlaganja (razgradnje) [[elektrolit]]a djelovanjem [[električna struja|električne struje]].]]
[[datoteka:Davy lamp.png|mini|300px|desno|Davyjeva svjetiljka ili prva [[rudarska sigurnosna svjetiljka]].]]
[[datoteka:Lichtbogen 3000 Volt.jpg|mini|desno|300px|[[Električni luk]] između dva [[Čavao|čavla]].]]
'''Humphry Davy''' ([[Penzance]], [[17. prosinca]] [[1778.]] - [[Ženeva]], [[29. svibnja]] [[1829.]]), engleski [[kemičar]] i [[fizičar]]. Najglasovitiji europski kemičar svojega doba, 1812. dobio plemstvo. Vrlo spretan [[eksperiment]]ator. Otkrio omamljujuće djelovanje takozvanog [[Dušikov(I) oksid|rajskog plina]] (N<sub>2</sub>O). Smatra se jednim od utemeljitelja [[Elektrokemija|elektrokemije]]. S pomoću [[elektroliza|elektrolize]] otkrio elemente [[kalij]] i [[natrij]] (1807.), [[magnezij]], [[kalcij]], [[stroncij]] i [[barij]] (1808.). Izolirao element [[Bor (element)|bor]] gotovo istodobno s [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussacom]] (1808.). Nasuprot tadašnjemu tumačenju, dokazao kako [[klor]] nije [[Kemijski spojevi|kemijski spoj]] već [[kemijski element]]. Odredio [[kiseline]] kao spojeve s [[vodik]]om, a na primjeru [[Klorovodična kiselina|solne kiseline]] dokazao da sve kiseline ne sadrže [[kisik]], kako je to smatrao [[Antoine Laurent de Lavoisier|Lavoisier]]. Otkrio [[električni luk]] između [[ugljen]]ih [[elektroda]] ([[električni luk|Davyjev luk]]), izumio [[Rudarska sigurnosna svjetiljka|rudarsku sigurnosnu svjetiljku]], pokazao da je [[dijamant]] jedna od [[Alotropija|alotropskih modifikacija]] [[ugljik]]a. Bio učiteljem i voditeljem [[Michael Faraday|M. Faradaya]] u početku njegove znanstvene karijere.<ref> '''Davy, Humphry''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=14049] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Životopis ==
Humphry Davy je rođen u mjestu [[Penzance]], [[Cornwall, grofovija|Cornwall]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]. Postao je poznat po svojim [[pokus]]ima s fiziološkim djelovanjem nekih [[plin]]ova, uključujući ''rajski plin'' ([[dušikov oksidul]]), o kome je postao i ovisan. U nesreći s ekplozivnim dušikovim trikloridom privremeno je izgubio vid. Godine [[1801.]] postao je profesor na ''Royal Institution of Great Britain'' te dobio naslov člana [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]], gdje je kasnije bio i predsjednik.
[[Baterija|Bateriju]] koju je [[Alessandro Volta]] predstavio [[1800.]], Davy je iskoristio za razdvajanje [[soli]] na sastavne [[kemijski element|elemente]], što je danas poznato kao [[elektroliza]]. S više serijski spojenih baterija uspio je 1807. izdvojiti elemente [[natrij]] i [[kalij]], a 1808. [[kalcij]], [[stroncij]], [[barij]] i [[magnezij]]. Također je proučavao kolika je energija pri tome potrebna, što danas spada u područje koje se zove [[elektrokemija]].
Godine 1805. dobio je [[Copleyeva medalja|Copleyevu medalju]]. Titulu ''Sir'' dobio je [[1812.]], kada je odstupio iz Kraljevskog društva i oženio bogatu udovicu [[Jane Apreece]]. Sljedeće je godine otišao u Francusku kako bi primio medalju koju mu je dodijelio [[Napoleon Bonaparte]]. U Parizu se susreo i s [[Joseph Louis Gay-Lussac|Gay-Lussacom]], te dokazao element [[jod]]. Zatim je otišao u Italiju, gdje je u Firenci uspio zapaliti [[dijamant]] pomoću [[Sunčeva svjetlost|Sunčevih zraka]], te dokazati da je [[dijamant]] po kemijskom sastavu čisti [[ugljik]].
Nakon povratka u Englesku 1815. napravio je [[Rudarska sigurnosna svjetiljka|sigurnosnu rudarsku svjetiljku]] koja je po njemu dobila naziv [[Davyjeva svjetiljka]], iako nije sigurno da je potpuno zaslužan za njezin izum.
Pokazao je i da se [[kisik]] ne može dobiti iz tvari tada poznate kao ''oksid solne kiseline'' te dokazao da je ta tvar zapravo element koji je nazvao [[klor]]. To otkriće pobilo je [[Antoine Laurent de Lavoisier|Lavoisierovu]] definiciju [[kiselina]] kao spojeva [[kisik]]a.
Davy je [[1815.]] predložio da su kiseline tvari koje sadržavaju [[vodik]] koji je moguće djelomično ili potpuno zamijeniti [[metali]]ma. Reakcijom kiselina i metala nastajale su [[soli]]. [[Baza (kemija)|Baze]] su bile tvari koje su reagilare s kiselinama pri čemu su nastajale [[soli]] i [[voda]]. Te su definicije dobro djelovale do kraja stoljeća. Danas koristimo [[Brønsted-Lowryjeva teorija|Brønsted-Lowryjevu teoriju]] kiselina i baza.
Godine [[1824.]] je predložio je postavljanje komada [[željezo|željeza]] na [[bakar (element)|bakrenu]] kobilicu broda, što je bio prvi primjer [[katodna zaštita|katodne zaštite]]. To je spriječilo [[korozija|koroziju]] bakra, ali je također onemogućilo korisno antivegetativno djelovanje bakrenih soli na morske organizme.
Udisanje različitih kemikalija djelovalo je na njegovo zdravlje, pa je otišao u Švicarsku. Njegov asistent [[Michael Faraday]] nastavio je istraživanja i toliko se proslavio, da se smatra kako je Davy tvrdio kako je Faraday njegovo najveće otkriće. Međutim, poslije ga je optužio za [[plagijat]]orstvo, pa je svoja istraživanja u [[elektromagnetizam|elektromagnetizmu]] Faraday nastavio tek nakon Davyjeve smrti.
== Doprinosi ==
Humphry Davy se smatra najglasovitijim europskim kemičarem svojega doba.
=== Elektroliza ===
{{Glavni|Elektroliza}}
'''Elektroliza''' je [[Elektrokemija|elektrokemijska]] reakcija razlaganja (razgradnje) [[elektrolit]]a djelovanjem [[električna struja|električne struje]]. Ako se u [[otopina|otopinu]] ili talinu elektrolita urone [[elektroda|elektrode]] spojene s izvorom [[Istosmjerna struja|istosmjerne električne struje]], [[ion]]i nastali [[Elektrolitska disocijacija|elektrolitskom disocijacijom]] bit će privučeni elektrodom suprotna [[Električni naboj|naboja]]. Negativno nabijeni ioni ([[anion]]i) putovat će prema pozitivnoj elektrodi ([[anoda|anodi]]), a pozitivno nabijeni ioni ([[kation]]i) prema negativnoj elektrodi ([[katoda|katodi]]). Na elektrodama se ioni izbijaju i izlučuju kao [[atom]]i ili kao [[molekule]]. Pritom anioni predaju anodi višak [[elektron]]a ([[oksidacija]]), a istodobno na katodi kationi primaju jednaku količinu elektrona (redukcija). Tako se posredovanjem iona [[elektricitet]] prenosi s jedne elektrode na drugu, pa kroz otopinu ili talinu teče električna struja. Često se anodni i katodni prostor odjeljuju dijafragmom kako bi se u otopini spriječile moguće reakcije među proizvodima elektrolize.<ref> '''elektroliza''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17624] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
=== Davyjeva svjetiljka ===
{{Glavni|Rudarska sigurnosna svjetiljka}}
'''Rudarska sigurnosna svjetiljka''' upotrebljava se za rasvjetu u [[rudnik|rudnicima]] [[ugljen]]a u kojima postoji prisutnost [[metan]]a (i ostalih eksplozivnih plinova), jer bi upotreba svjetiljki s otvorenim [[plamen]]om mogla vrlo lako prouzročiti paljenje i [[eksplozija|eksploziju]] metana. Prije izuma sigurnosnih svjetiljki rudari su koristili svjetiljke s otvorenim plamenom za [[rasvjeta|rasvjetu]] u [[rudnik]]u. Ove svjetiljke su se bezopasno mogle koristiti samo u neopasnim rudnicima u kojima nema prisutnosti [[metan]]a. U metanskim rudnicima (to su većinom podzemni rudnici [[ugljen]]a) male tehničke pogreške (iskrenje ili otvoreni plamen) izazivale su katastrofe. Dolazilo je do eksplozije metana pri čemu bi odjednom poginulo na desetke rudara. Zato su rudari da bi otkrili prisutnost metana (to je [[plin]] bez boje, okusa i mirisa) koristili kanarince koji su osjetljivi na vrlo niske koncentracije metana u rudničkoj atmosferi. Početkom 19. stoljeća počeli su se razvijati novi i sigurniji načini za otkrivanje metana. Godine [[1813.]] irski fizičar [[William Reid Clanny]] izumio je prvu sigurnosnu svjetiljku, ali je nije iskušao u rudniku ugljena do [[1815.]] kada su dvije poboljšane konstrukcije objavili [[inženjer]] [[George Stephenson]] i Humphry Davy. Sve kasnije sigurnosne svjetiljke konstruirane su na način koji je otkrio Humphry Davy, da plamen zaštićen s metalnom mrežicom (određene finoće) ne pali metan.
=== Davyjev luk ===
{{Glavni|Električni luk}}
'''Davyjev luk''' je [[plamen]] električnog luka. Humphry Davy otkrio je 1808. da struja teče kroz dva [[ugljen]]a štapića (šipke) i onda kada su razmaknuti, stvarajući između njihovih vrhova luk vrlo jake svjetlosti, koji se sastoji od sitnih čestica užarena ugljena što se otkidaju od pozitivne elektrode (šipke). Najjača [[svjetlost]] izlazi iz kratera, male udubine koja se stvara na kraju ugljena, spojenoga s pozitivnim polom baterije. Pri normalnom [[tlak]]u krater (pozitivni kraj) ima temperaturu oko 3 500 [[celzij|°C]], a negativni kraj znatno nižu. Davyev luk često se naziva i ''Voltinim lukom''.<ref> '''Davyjev luk''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14051] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Zanimljivosti ==
Line 29 ⟶ 77:
''Of having discovered sodium.''
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Davy, Humphry}}
[[Kategorija: Britanski kemičari]]
| |||