Zalska županija

Zalska županija ili Zaladska županija (mađarski: Zala megye) jedna je od 19 mađarskih županija. Pripada regiji Zapadnom Podunavlju. Administrativno središte je Jegersek. Površina županije je 3784 km², a broj stanovnika 269.705. Sastoji se od 9 mikroregija i 257 općina.

Upravna organizacija

Hrvatska imena naselja prema^[1] ili^[2]^[3]

Mikroregije

Mikroregije u Zalskoj županiji
(podaci iz 2007.)

Mikroregija	Središte	Površina (km²)	Stanovništvo	Broj naselja
Hévízi	Hévíz	123,60	12 473	8
Keszthelyi	Kestel	349,33	34 806	16
Lenti	Lentiba	663,09	22 313	51
Letenyei	Letinja	388,69	17 391	27
Nagykanizsai	Velika Kaniža (Nagykanizsa)	552,93	66 968	27
Pacsai	Pacsa	278,82	10 792	20
Zalaegerszegi	Jegersek (Zalaegerszeg)	788,61	97 266	65
Zalakarosi	Zalakaros	311,85	13 196	19
Zalaszentgróti	Zalaszentgrót	327,06	18 238	24

Seoska kuća u Etnografskom Muzeju Regije Göcsej

Gradovi s pravom županije

Jegersek, Jagarsek (mađ. Zalaegerszeg)^[4]
Velika Kaniža, Kaniža (mađ. Nagykanizsa)

Gradovi

Kestel, Monoštor (21.944)
Lentiba (8559)
Zalaszentgrót (7944)
Letinja^[5] (4613)
Hévíz (4523)
Zalalövő (3256)
Zalakaros (1519)

Sela

Venta (Vente)
Petriba (Petrivente)
Jeđeduta (stanovnik Jeđedučan)

Stanovništvo

U županiji živi oko 297.404 stanovnika (prema popisu 2001.).^[10]

Mađari = 283.693
Romi, Bajaši = 4778
Hrvati = 3836
Nijemci = 1249
Rumunji = 150
Ukrajinci = 117
ostali

Zemljopis

Teritorij županije dijeli se na područje Kestelskog gorja (Keszthelyi-hegység) i Zalskih brda (Zalai-dombság). Glavne rijeke su Mura i Zala. Ovoj županiji pripada još oko 30 km duga obalna dionica Blatnog jezera. Hévíško jezero najveće je termalno jezero u Europi. Zalska županija poznata je po prostranim šumama.

Povijest

Područje današnje županije naseljeno je već od brončanog doba. Po broju nalaza posebno se ističe rimsko razdoblje (ostaci rimske ceste i ruševine naselja Valcum (kod naselja Fenékpuszta). U sredini 9-og stoljeća pripadalo je Velikomoravskoj kneževini. Od kraja istog stoljeća zauzimaju ga Mađari.

Tijekom srednjeg vijeka Zalsko varmeđe (županija) bilo je gnijezdo moćnih velikaša (Celjskih, porodice Bánffy itd). Do prvog turskog upada u to područje došlo je već 1480. godine. Od 1566. godine Zalsko varmeđe je bilo stalno na meti osmanske vojske (najkraći put k Beču vodio je preko njega). Padom Velike Kaniže u 1600. godini osvajači su umalo došli do čitavog područja.

Osmani su potjerani 1690. godine. Do druge polovine 20. stoljeća županija Zalska pripadala je među najslabije razvijenim područjima Mađarske.

1918. godine Zalska županija izgubila je svoj južni dio. Prekmurje i okolina Lendave (s kratkim prekidom u vrijeme mađarske okupacije 1941. – 1945. godine) pripali su jugoslavenskoj državi pa kasnije Sloveniji. U 1946. pa zatim u 1950. godine (tijekom preobrazbe županijskog sustava u Mađarskoj) veliki dijelovi su priključeni susjednoj Vesprimskoj županiji (uključujući sjevernu obalu Blatnog jezera). Grad Kestel i okolica vraćeni su Zalskoj županiji tek 1978. godine.

Gospodarstvo

Najuspješnije tvrtke županije su Zalakerámia (proizvodnja keramičkih pločica) i Pannontej (mliječna industrija). U gospodarstvu važnu ulogu igra turizam. Na Blatnom jezeru važno je i ribarstvo.

Turizam

Primat u turizmu županije nosi Hévíz sa svojim prirodnim termalnim jezerom (u ovom gradiću nalazi se čak 6 hotela s četiri i jedan hotel s pet zvjezdica). Osim drugih termalnih kupališta (u prvom redu kupališnog kompleksa u Zalakarosu) ovaj kraj nudi i ostale turističke atrakcije: netaknutu prirodu (Nacionalni park Balatonsko gorje, Prirodni rezervat Malo blatno jezero (mađ. Kis-Balaton) i seoski turizam (prvobitno u etnografskoj regiji Göcsej). U Kestelu se nalazi barokna Palača obitelji Festetić.

U Zalskoj županiji nalazi se jedan od pet međunarodnih aerodroma Mađarske (službeno Međunarodna zračna luka Sármellék, a u nekim voznim redovima označen kao FlyBalaton Airport ili Balaton).

Izvori

↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)
↑ Hrvatski glasnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2013. (Wayback Machine) Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.
↑ Ines Virč: Prikazi i osvrti. Mali trojezični rječnik. Đuro Blažeka, István Nyomárkay, Erika Rácz: Mura menti Horvát tájszótár, Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta könyvkiadó, Budapest, 2009., Rasprave IHJJ, knj. 35 (2009.), str. 429–504
↑ Hrv. glasnik br.26/2007. Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. siječnja 2012. (Wayback Machine) Festival tradicija pomurskih naroda, 28. lipnja 2007.
↑ Hrv. glasnik br.1/2009. Daleko od mosta, 2. siječnja 2009.
↑ Etnik Belezančan.
↑ Mlinarci.
↑ Stanovnik: Keresturečan. Vijesti iz Matice Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine), Vijenac br. 397/2009.
↑ mađ. Semjenhaza
↑ Popis 2001. Statistika

Vanjske poveznice

(engleski) Mađarski statistički ured - nacionalni sastav Zalske županije 2001.

[1] Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (PDF)

[2] Hrvatski glasnik Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2013. (Wayback Machine) Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.

[3] Ines Virč: Prikazi i osvrti. Mali trojezični rječnik. Đuro Blažeka, István Nyomárkay, Erika Rácz: Mura menti Horvát tájszótár, Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta könyvkiadó, Budapest, 2009., Rasprave IHJJ, knj. 35 (2009.), str. 429–504

[4] Hrv. glasnik br.26/2007. Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. siječnja 2012. (Wayback Machine) Festival tradicija pomurskih naroda, 28. lipnja 2007.

[5] Hrv. glasnik br.1/2009. Daleko od mosta, 2. siječnja 2009.

[6] Etnik Belezančan.

[7] Mlinarci.

[8] Stanovnik: Keresturečan. Vijesti iz Matice Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. travnja 2015. (Wayback Machine), Vijenac br. 397/2009.

[9] đ. Semjenhaza

[10] Popis 2001. Statistika

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]